Srbija na (dugom) putu u EU

Viši znanstveni istraživač Instituta za međunarodne odnose i sigurnost iz Berlina, Dušan Reljić, za Deutsche Welle kaže kako je vlada Srbije očigledno postigla neku vrstu suglasnosti oko podnošenja kandidature sa Švedskom i Španjolskom, kao trenutnim i budućim predsedavajućim Europske unije. On smatra da ni jedna od zemalja članica neće biti načelno protiv ulaska Srbije u EU, ali... :

„Postoji nešto drugo. Slovenski predsjednik vlade Borut Pahor nedavno je izjavio da unutar Unije postoji prešutna suglasnost većine zemalja da bi poslije prijema Hrvatske i Islanda trebalo uslijediti jedno razdoblje u kome bi se EU trebala prije svega pozabaviti izgradnjom i jačanjem unutrašnjih institucija. Tek nakon toga bi se trebalo nastaviti s procesom proširenja. To ne znači da postoji bilo kakva načelna spremnost da se odbije kandidatura Bosne, Srbije ili bilo koga drugog.“

Gdje je Mladić i koje su granice Srbije?

Reljić napominje da su unutrašnja pravila i zakon EU-a složeniji i razvijeniji danas nego što su bili prije desetak godina, kada je bio posljednji krug prijema zemalja u EU. To može znatno usporiti prijem Srbije u članstvo EU. Ništa manje značajan nije ni kvalitet pravnih, ekonomskih i političkih odnosa unutar same zemlje. Ipak, Reljić smatra da novih uvjetovanja za prijem Srbije u EU neće biti:

„Mislim da za Srbiju ne mogu biti postavljeni novi uvjeti, koji proizilaze iz pravnog fundusa EU, iz onoga što se zove zajedničko pravo. Međutim, postoji jedno drugo pitanje, a to je, prije svega, da li će Srbija uspeti završiti postupak oko ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-u. Zemlje EU-a još nisu počele s postupkom ratfikacije tog sporazuma jer je postojalo veliko protivljenje Nizozemske, dok god bivši komandant Vojske bosanskih Srba Ratko Mladić ne bude uhapšen. Suglasnost između Nizozemske i ostalih zemalja o početku tog procesa ratifikacije još ne postoji, tako da tek treba vidjeti da li će se to dogoditi tijekom narednog polugodišta.“

U pozadini problema je Turska

Ono što će svakako značajno uticati na kandidaturu Srbije za članstvo jest odluka Međunarodnog suda pravde u Haagu o tome da li je odluka vlasti u Prištini o proglašenju nezavisnosti Kosova bila u skladu sa međunarodnim pravom ili ne, kaže Reljić i dodaje:

„Bez obzira na to kakva ta odluka bila, ona će ponovo izazvati političke razmirice i sučeljavanja između onih zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova i onih koje nisu. Kada dođe taj trenutak, i kada EU zatraži od Srbije odgovore na onih čuvenih 3000 pitanja, koji su neophodni za uvažavanje kandidature, jedno od pitanja će biti i ono o granicama Srbije. Za 22 zemlje EU-a Srbija je ona država u čijem sastavu nije Kosovo, a za 5 drugih zemalja EU Srbija i te kako u svom sastavu ima Kosovo. Samim time se tu nagovještavaju pravni i politički problemi koji će zahtijevati nov pristup kako od strane EU-a, tako i od strane Srbije.“

Kontekst širenja EU-a je sada složeniji nego ikada, kako zbog odnosa unutar Unije, tako i zbog specifičnosti zemalja koje sada zahtijevaju ulazak u nju. Dušan Reljić smatra da je za Europsku uniju problem integracije zemalja takozvanog Zapadnog Balkana neraskidivo vezan za problem ulaska Turske u EU: „Mislim da kod jednog broja zemalja postoji želja da se barem malo uspori približavanje Zapadnog Balkana, da bi se odgodilo to mnogo veće pitanje, a to je da li će jednog dana Turska biti članica EU-a.“

Autor: Natalija Miletić

Odg. ur.: Z. Arbutina