Srbija: oporba sporija od događanja

Prije jedva tri tjedna je Pavle Grbović, predsjednik Pokreta slobodnih građana, sjedio sa suborcima iz oporbe i mozgao kako se suprotstaviti trasi beogradskog metroa. Nekoliko dana ranije je nekoliko građevinskih strojeva počelo razgrtati zemlju po Makišu, nadomak najvećeg beogradskog izvorišta vode, dok se okolo bunila šačica demonstranata.

Aktivisti i oporba tvrde da bi „projekt stoljeća" u prijestolnici mogao ugroziti pitku vodu, da se linija gradi od Mirijeva do nigdje, da su u igri korupcija i javašluk. Dobra tema za opoziciju?

Ali od tada su građane po džepu udarila poskupljenja, a vlada zamrznula cijene ulja i brašna, onda su krenule blokade prometnica kao prosvjed zbog Rio Tinta, onda je tridesetak centimetara snijega ostavilo stotine tisuća ljudi bez struje i grijanja usred zime i pokazalo u kakvom je stanju energetski sustav Srbije... – i  tko se još sjeća Makiša?

„Stanje u opoziciji ponekad djeluje kaotično jer nas naprosto događaji prestižu“, kaže Grbović za DW. „Činjenica je da komunikacija u opoziciji nije na idealnom nivou. Imamo razloge za koje smo sami krivi, jer se nismo dovoljno posvetili tome. Ali imamo zaista i abnormalan broj aktera na političkoj sceni, što otežava dogovor, dok se događaji i afere smjenjuju na dnevnom nivou."

Podjela oko prosvjeda i tiho gašenje

Kako izgleda višeglasje među protivnicima vlasti pokazale su blokade prometnica prethodnih tjedana. Nakon što su prvobitni uvjeti organizatora ispunjeni – Vučić je najavio izmjene Zakona o referendumu i povlačenje Zakona o eksproprijaciji – dio opozicije oko zelenih snaga pozvao je na nastavak blokada do „protjerivanja Rio Tinta".

Pretprošle subote (11.12.) tome se odazvalo znatno manje ljudi nego prije Vučićevog popuštanja narodu. Sada je nejasno kako i što dalje. Jedan izvor iz oporbe kaže za DW da je s prosvjedima trebalo stati i prigrliti „pobjedu". Ovako, dodaje taj izvor, postoji bojazan da će se val nezadovoljstva apatično ugasiti, malo po malo.

Ekološki aktivist Đorđe Miketić je u ponedjeljak u razgovoru za Glas Amerike rekao da su spremni na blokade svake subote, sve do izbora 3. travnja. Onda je u srijedu za list Danas rekao da nema ništa od blokada, već da se prosvjedi nastavljaju pred lokalnim samoupravama.

„Očito se razlikuju političke ambicije nositelja ekoloških organizacija", kaže nam jedan drugi izvor upoznat s događanjima u opoziciji. Dodaje da Savo Manojlović iz organizacije „Kreni-promeni“, koja je prva pozvala na proteste, „ima dugoročne političke ambicije, ali sada se ne kandidira".

„On je učinio veliku stvar i htio je kapitalizirati noseći je kao orden – dao sam riječ, ispoštovao sam. S druge strane, druge organizacije hoće kapitalizirati već na izborima i hoće da se napetost održi do izbora. To je logično, ali dosta štete nanosi svima", kaže ovaj izvor.

Referendum pred vratima

Među opozicijom se čuje da su istraživanja javnog mnijenja pokazala šefu države i Srpske napredne stranke da dobar dio njegovih birača ne podržava kopanje litija pod ovim uvjetima. U tom čitanju je Vučićevo odustajanje – ili barem odlaganje do izbora – zapravo razoružavanje tempirane bombe koja bi mu mogla stvarati teškoće na izborima 3. travnja.

No, do tada će biti održan i referendum o ustavnim promjenama (16. siječnja) koje se tiču pravosuđa. Pet godina odlagana reforma, završena uz brojne kritike stručne javnosti, predviđa odlučujući broj „uglednih pravnika" u najvišem sudskom i tužiteljskom tijelu. Nije definirano tko bi bili „ugledni" ljudi, ali jest da ih bira skupštinska većina.

Jednom sugovorniku DW-a iz oporbe čini se da vlast planira kampanju „niskog intenziteta", da u tišini progura ustavne promjene uz iole pristojnu izlaznost svojih pristaša. Kako uspjeh referenduma više ne ovisi od izlaznosti, pristaše oporbe samo treba držati kod kuće.

Dio opozicije u ekspresnom referendumu vidi smicalicu vlasti da razvuče oporbenu frontu i u izbornu kampanju uđe s uspjehom na referendumu. Posljednjih dana je lider Narodne stranke Vuk Jeremić rekao da neće na referendum, iako stranka još o tome službeno nije odlučila, a potpredsjednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić je rekla da će tražiti odlaganje referenduma.

Drugi, poput Jeremićevog stranačkog kolege odvjetnika Vladimira Gajića, bivšeg zastupnika Đorđa Vukadinovića, te nacionalno orijentiranih Dveri, DSS i Dosta je bilo, pozivaju na aktivnu kampanju, izlazak na referendum i glasanje protiv promjena. „Tko bojkotira referendum, taj glasa ZA. Mislite o tome... ali samo svojom glavom", napisao je Gajić na Twitteru.

Daleko od zajedničkog kandidata

Svega je tri i pol mjeseca do izbora za predsjednika, parlament i beogradsku skupštinu. Kako je DW najavio još prije objave službene odluke, cjelokupna oporba izlazi na izbore. I to premda se izborni uvjeti nisu bitno promijenili i vlast jednako polaže na medijsku mašineriju kojoj opozicija nema pristup.

Posljednja istraživanja javnog mnijenja – i objavljena, i ona koja kruže po opoziciji – kao da su osokolila Vučićeve protivnike da definitivno odustanu od bojkota. Prema posljednjim Demostatovim brojkama, oporba se itekako ima čemu nadati u Beogradu.

Kako stvari točno stoje, znat će se kada najkrupnije oporbene kolone konačno istaknu kandidate za predsjednika i gradonačelnika. Kako je rekla Tepić u ime liste na kojoj je s Demokratskom strankom, Narodnom strankom i Pokretom slobodnih građana, kandidat za gradonačelnika bit će nestranačka osoba, a kandidat za predsjednika određen poslije još jednog istraživanja javnog mnijenja.

„Spreman sam povući svoju kandidaturu ako dođe do dogovora opozicije o zajedničkom kandidatu, ali nema ni takvih razgovora, a kamoli dogovora", rekao je pak za N1 predsjednik Dveri Boško Obradović.

Kad se podvuče crta, djeluje da u oporbi često soliraju i stranke koje su već stupile u neku kolonu, a da između tih kolona skoro i da nema komunikacije, premda se svi zaklinju da je potreban makar minimum jedinstva.

Borba za svaki glas

Predrag Voštinić iz kraljevačkog Lokalnog fronta odlučio se držati dalje od tih trvenja u oporbi, ali ostaje na fronti. Upravo su mu, kao i stotinama ljudi širom Srbije, stigle prekršajne kazne zbog sudjelovanja u blokadi ulica – 5.000 dinara, ali uz popust od pedeset posto ako plati odmah.

Voštinić neće platiti, što preporučuje i drugima. Mreža pravnika će volonterski preuzeti svaki takav slučaj u Srbiji, i otjerati, smatra Voštinić, vlasti do apsurda ukoliko ne odustanu od procesa i kazni.

Svjestan i razmirica u oporbi i teških uvjeta u kojima rade, Voštinić i njegovi suborci pokrenuli su akciju „Budi front". Kažu, okupit će oko „1.300 kaplara" koji će širom zemlje volonterski nadgledati problematična izborna mjesta, snimati sumnjive tipove koji vode evidenciju birača ili daju ljudima glasačke listiće, i sve prijavljivati nadležnima.

„Naša kampanja znači da ne rušimo nikakvo jedinstvo oporbe, i pomažemo svima koji sudjeluju", kaže Voštinić za DW, i dodaje: „Svi se bojimo organizacije SNS, koja se može nazvati i zločinačkom. Strah od džipova i nabildanih likova. Ali na to hoćemo reagirati hrabrošću, stati pred njih i snimiti ih. Ne mogu ljudima savjetovati da se tuku – zna se što je po zakonu samoobrana – ali spremnost na suprotstavljanje je već najveća hrabrost koju je do sada netko pokazao."

Predviđena je i aplikacija kojom bi sve što volonteri snime išlo direktno na server, a mogli bi se i prijaviti napadi. No nedugo poslije razgovora s Voštinićem Lokalni front je u srijedu na Twitteru objavio: „Sigurno smo na pravom putu: Hakirali nam stranicu, morat ćemo sve iz početka napraviti!"

Opozicija pak, podijeljena, često i posvađana, imat će zadatak da za svako biračko mjesto nađe barem dva, a bolje i više kontrolora. I to će, po svemu sudeći, biti zadatak za koji će im biti potrebna suradnja. Na izborima prošle godine u Srbiji se glasalo na 8.386 biračkih mjesta.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu