1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija vježba decentralizaciju

21. svibnja 2010

U Srbiji je pokrenuta inicijativa za izmještanje nekih državnih službi i triju ministarstava iz Beograda u druge dijelove zemlje. Inicijativa je pokušaj da se zaustavi "beogradizacija" srpskog društva.

https://p.dw.com/p/NSku
Zgrada Vlade u Beogradu
Zgrada Vlade će ostati u Beogradu. Da li će se neka ministarstva seliti?Foto: DW

Vlada Srbije je odlučila da Fond za razvoj i Nacionalnu agenciju za regionalni razvoj izmjesti iz Beograda u Niš i Zaječar. Inicijator projekta je Ministarstvo ekonomije, na čijem čelu je Mlađan Dinkić, a procenjuje se da će još neke državne službe i agencije za koje je nadležno to ministarstvo biti premještene širom Srbije.

Najavljuje se i mogućnost da pred vladu stigne inicijativa da se iz Beograda izmjeste i tri ministarstva: rudarstva u Bor, poljoprivrede u Novi Sad a za Nacionalni investicijski plan u Kruševac. Čitava inicijativa se vidi kao doprinos decentralizaciji zemlje.

Zgrada vlade u Novom Sadu
Da li će u Novi Sad doći ministarstvo poljoprivrede?Foto: DW / Dinko Gruhonjic

Kap u moru lokalnih potreba

Ideja je u osnovi pozitivna, ali je za njeno realiziranje potrebno još mnogo napora, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Jovan Komšić. „Na prvi pogled, teško je procjeniti što će lokalne sredine dobiti ovim izmještanjem institucija”, pita se Komšić. Nekoliko novih radnih mesta, nekolicinu zaposlenih koji će svoju plaću trošiti negde izvan Beograda, ili možda iznajmiti stan. “Sve je to skromno, to je samo kap u moru istinskih potreba lokalne samouprave na putu stvarne decentralizacije Srbije“, ističe Komšić:

„Značajnije je za te sredine da znaju koja su im prava, koje su im nadležnosti, koje su mogućnosti samoorganiziranja. Općine bi morale znati što je njihovo vlasništvo, mortale bi znati koje sui m strategije razvoja koje se mogu temeljiti i na odgovarajućim kreditnim aranžmanima. Sve to danas, čak i vrlo angažirani i sposobni lokalni lideri, naprosto nemaju kao resurs u svojim rukama“.

Nerealna politička predstava

Sveučilišni profesor Mijat Damjanović smatra da čitavoj ideji nedostaje ozbiljna analiza troškova i efekata takve institucionalne reorganizacije. Ona bi po njegovim riječima pokazala da Srbija nema osnovne preduvjete za takav potez: dobru putnu mrežu, dobre telekomunikacije, umreženost samih institucija te vezu s gospodarstvom:

Mlađan Dinkić
Mlađan Dinkić, pokretač inicijative za decentralizacijom SrbijeFoto: AP

„Mislim da je ovo više neka politička atrakcija nego realnost. Mnogo pameti se mora upotrebiti da bi neka rešenja, koja u svijetu već postoje, i koja se nama učine atraktivnim s daljine, sproveli i kod nas. Ali, tamo je proteklo puno vremena dok taj sustav nije profunkcionirao. Moja je procena da će sve ovo biti kratkog daha, i da se neće moći realizirati na pravi način“.

Gomila praktičnih problema

Čitava inicijativa može imati puno problema na praktičnom nivou, koji utječu na promjenu života ljudi, kaže Komšić:

„Ljudi koji žive u Beogradu i imaju porodicu, sada bi trebali svaki dan putovati 100 ili 200 kilometara? Ili bi trebali menjati stanove? Ili trebaju odgovarajuću naknadu za promjenu načina života? Taj praktični nivo problema nije nimalo nevažan, imajući na umu manevarske sposobnosti vlade kada je riječ o skromnim financijskim sredstvima.“

Donedavno je glavni argument protiv decentralizacije bio nedostatak kadrova u lokalnim sredinama, a sada se pomalo naivno nekakva preraspodjela stanovništva predstavlja kao rješenje za povećanje atraktivnosti tih sredina, naglašava Damjanović. Jovan Komšić očekuje velike otpore unutar samih stranačkih struktura. Za ideju decentralizacije i regionalizacije Srbije još uvek ne postoji politički konsenzus, jer bi na taj način političke stranke izgubile svoju centralističku moć i način vođenja politike, smatra Komšić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: Z. Arbutina