Srbija - zemlja na rubu vremena

Beograd je nepregledan grad u kojem se teško orjentirati, piše Jörg Plath u tekstu objavljenom 14.3. u listu Neue Zürcher Zeitung. A jednako tako teško kao u beogradskom urbanizmu, probleme predstavlja i pokušaj snalaženja na srbijanskoj književnoj sceni. Na primjer, pojam "alternativnog književnika". Kao takav važi Sreten Ugričić, čudi se Plath: osim što je autor, Ugričić je i direktor Nacionalne biblioteke u Begradu. Ali i tu se vidi da u Srbiji stvari ponekad malo drugačije stoje no, recimo, u Njemačkoj.

Plath je u posjet Srbiji dišao na poziv Ministarstva kulture u okviru predstavljanja tamošnje književnosti i književnika uoči Sajma knjiga u Leipzigu (17.-20. 3. 2011). Ove godine je Srbija zemlja partner, jednako kao što je to primjerice bila Hrvatska 2008.

Sve je politika

Upitan kako on tumači to neobično shvaćanje alternativnosti, u kojem se ovaj pojam proteže i na ravnatelja jedne od središnjih kulturnih institucija u zemlji, Ugričić lakonski objašnjava: sve institicije društva prožeo je "sistem" - jedino je njegova institucija iznimka: Nacionalna biblioteka je "greška u sistemu". Njega, Ugričića, je na to mjesto postavio još tadašnji predsjednik Zoran Đinđić, a on je - to je barem poznato - ubijen zbog svoje proeruopske orijentacije.

Vanknjiževno svrstavanje je za književnu scenu Srbije jedan od ključnih kriterija, tvrdi Plath u svom tekstu i poziva se pritom na Dragoslava Dedovića, spisatelja i književnog kritičara iz BiH koji živi u Njemačkoj i jedan je od ljudi koji su dugo pripremali nastup Srbije u Leipzigu. U društvenom okruženju koje je još uvijek prožeto "nacionalističkom samoizolacijom" je recimo opredjeljenje za ili protiv tradicije opredjeljenje za ili protiv "sistema". A tko je protiv, taj biva gurnut na marginu. "Nepoćudnim" autorima se uskraćuje državna potpora za izdavanje knjiga a "nepoćudnim" izdavačima se dodjeljuje loše mjesto na Beogradskom sajmu knjiga - ključnom mjestu za sklapanje poslova.

Kako se odnositi prema ratu?

Ono što njemačkog posjetitelja zanima je naravno pitanje: bave li se književnici u Srbiji temom rata?, pitanjem krivnje?, stradanjima i ratnim zločinima? Ali ta je tema nepoželjna. Ukazivanje njemačkih novinara na iskustvo u Njemačkoj s prevladavanjem nacističke ili prošlosti DDR-a prevoditelj uopće nije želio prevesti, a samo spominjanje rata izazvalo je burne reakcije brojnih prisutnih pisaca. Za njih to predstavlja nametanje tema i ograničavanje stvaralačke slobode.

Beton i Pešćanik

Ali iznimaka ima. Tako na primjer Plath izdvaja književni dodatak tjednika "Danas" - Beton. Uređuju ga četiri mlađa autora (Saša Ilić, Miloš Živanović, Tomislav Marković i Saša Ćirić), a izlazi svaka dva tjedna. Od 2006. brojni autori kako iz Srbije tako i iz drugih zemalja regije pišu o temama o kojima se u srbijanskoj javnosti inače nerado govori: o odgovornosti za rat, o žrtvama i o nacionalizmu. Ton je često ironičan, autori se ne libe jakih riječi. "Tko je mali, mora glasno vikati", objašnjava Živanović strategiju "Betona".

Drugo središte alternativnog i kritičkog pogleda na sadašnjost Srbije Jörg Plath vidi u autorima okupljenima oko radio emisije "Pešćanik" koju uređuju Svetlana Lukić i Svetlana Vuković. Emisija se doduše od srpnja 2010. više ne emitira na valovima radija B 92, već je prisutna samo na internetu, ali tamo bilježi 10.000 posjetitelja dnevno.

Prevladava šutnja

Svetlana Lukić međutim naglašava da je danas situacija s medijima u Srbiji gora od one za vrijeme Miloševića. "Vlada je metastazirala" - glasi njena dijagnoza. Mnogi srbijanski autori povukli su se u neku vrstu unutrašnje emigracije, objavljuju malo, uglavnom rade kao lektori.

U svojoj antologiji novije srbijanske književnosti objavljenoj u uglednom časopisu "Neue Rundschau" Dedović je napisao da autori u Srbiji uglavnom teže "ostvarenju teksta" a ne "promjeni stvarnosti" koju svatko tumači na svoj način. Po mišljenju Jörga Platha to je također jedan od načina da se opiše rastrganost zemlje i atomiziranost njenih spisatelja. Srbija, zaključuje Plath, je zaokupljena postjugoslavenskim ratovima, zato jer većina ljudi u zemlji o njima ne želi govoriti.

Autori: Jörg Plath / Z. Arbutina

Odg. ur.: S. Kobešćak