Steinmeier traži dodatna sredstva za kulturu

"U globaliziranom svijetu je vanjsko i unutrašnje jedva još moguće dijelitu i trebamo kreativno suočavanje s onim što je prividno strano, ne da bismo to strano bolje razumjeli nego da bismo sebe same bolje shvatili." Tako je ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier sažeo razloge zbog kojih je, po njegovu mišljenju, potrebna promjena trenda u dosadašnjoj njemačkoj kulturnoj politici prema inozemstvu. Iako o kulturi svi rado govore, u godinama stalnih budžetskih nestašica upravo je kultura bila područje kojem su se prvo uskraćivala sredstva. Od sredine devedesetih štedi se na onome što je posebno važno za imidž Njemačke u inozemstvu - na školama za učenje njemačkog u svijetu, kulturnoj razmjeni, fondovima Njemačkog akademskog društva za razmjenu (DAAD) preko kojih se stipendiraju strani studenti te na najpoznatijim njemačkim kulturnim predstavništvima u svijetu, Goetheovim institutima. Oni su brand koji sebi zemlja mora moći priuštiti, smatra Steinmeier: "Vjerujem da nam oko 130 Goethe instituta u cijelom svijetu mirno smije biti barem toliko vrijedno kao što je 12 ili 15 kilometara auotosceste u Njemačkoj."
Zbog toga se ministar, kako se saznaje iz nadležnih odbora Bundestaga, uoči rasprave o budžetu ministarstva vanjskih poslova angažirano bori da on u 2007 bude povećan. Od dosadašnjih nesto više od 2,5 milijarde eura trećina otpada na zaposlene, a trećina na članstva u različitim međunarodnim organizacijama i ti se troškovi stalno povećavaju, dok se ostatak, iz kojeg se financira i međunarodna kultura, stalno smanjuje. Važnost imidža koji donosi uspješna i zanimljiva kultura dugo se bio podcjenjivala. Tek je u posljednje vrijeme i na europskoj razini shvaćeno koliko je to važan segment ukupne vanjske politike. Zato je na konferenciji o kulturnoj politici u inozemstvu, na kojoj su u više radnih skupina političari u Berlinu diskutirali s umjetnicima i menadžerima kulturnih institucija, ministar Steinmeier istaknuo kako su znanje i kreativnost bitni resursi ekonomskog rasta.
Gotehe-instituti i školovanje stranih studenata u Njemačkoj kroz godine su potvrđene i uvriježene forme popularizacije njemačke kulture, načina života i jezika, no u 21. stoljeće spadaju i nove. U radnim grupama berlinske konferencije zato se intenzivno tragalo za odgovorom na pitanje kako njemačku kulturu, koja za mnoge ima i pomalo ukočeni imidž tradicionalno obrazovanog građanstva, učiniti ne samo zanimljivom nego i simpatičnijom dugoročnije nego što se to uspjelo nedavnim nogometnim prvenstvom. Diskutiralo se o tzv. porukama, uzrečicama koje bi izražavale bit zemlje kakva je Savezna Republika. Većina se sudionika složila da je Njemačka danas mješavina vrhunskih dostignuća i simpatičnog amaterizma, što treba predstaviti pametno, ali skromno, bez dociranja kojem su Nijemci, prema klišejima koji o njima postoje u mnogim dijelovima svijeta, skloni. Kao novi imidž treba forsirati i ono što ukazuje na mobilnost, internacionalizam, otvorenost zemlje i to, kako su posebno zamolili sudionici iz kulture, bez stalnog stavljanja u prvi plan privredne koristi koju se može imati od dobre slike zemlje u svijetu.
Ministar vanjskih poslova odlučan je u tom pravcu pokrenuti ono najvažnije: "Mogu u svakom slučaju obećati da ćemo se u odgovarajućim tijelima Bundestaga boriti za to da preokrenemo tendenciju stalnog smanjivanja količine novca za njemačku kulturu u inozemstvu i da ćemo iz toga onda nastojati ostvariti odgovarajuću promjenu cijelog trenda u inozemnoj kulturnoj i obrazovnoj politici."