Sto Sanader donosi Hrvatskoj?
10. prosinca 2003Oglas
Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a i mandatar osme hrvatske vlade može biti zadovoljan onim što je postigao u nepune dvije godine. Jer, uspio je, nakon što je izabran za predsjednika stranke, konsolidirati HDZ-ove redove, zapoceti njegovu transformaciju od nacionalistickog pokreta u modernu konzervativnu stranku i osvojiti 66 od 152 saborska mandata. Potom je osigurao i potporu 77 zastupnika za svoju buducu vladu, a kako istice, uz obecanje 10 zastupnika Hrvatske seljacke stranke ocekuje i vecu podršku na pocetku rada nove vlade.
HDZ je izbore dobio na valu nezadovoljstva gradana rezultatima rada Racanove vlade, prije svega zbog - kako pokazuju sva relevantna istraživanja - nedovoljnog poboljšanja životnog standarda. Stoga ne cudi što Sanader u prvim obracanjima javnosti istice to kao prioritet svoje vlade. No, ne zaboravlja ni poslati poruke medunarodnoj javnosti :
"Prioriteti svih nas u Hrvatskoj su na domacem planu : rast standarda u cijelosti i standarda hrvatskih ljudi, rast kupovne moci prosjecne hrvatske obitelji. Na vanjskom planu sigurno ulazak u Europsku uniju i NATO. Kao i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima."
Sanaderu su iz Bruxellesa stigle rijeci ohrabrenja, ali i podsjetnik da ce Hrvatska u Uniju ako ispuni tri uvjeta : puna suradnja s Haaškim sudom, brži povratak srpskih izbjeglica i povrat njihove imovine te ucinkovita zaštita ljudskih i manjinskih prava. Sanader se u sastavljanju nove vlade uveliko oslonio na nacionalne manjine. S jedne strane i nije imao preveliki izbor. Jer, glavni su mu koalicijski partneri HSLS i DC doživjeli izborni debakl, osvojivši tek tri zastupnicka mjesta, dok je njemu iznimno poželjni HSS, zbog loših izbornih rezultata i prave pobune unutar stranke na samu pomisao da bi se moglo koalirati s HDZ-om, ostao u opoziciji. S druge strane Sanader nije žalio u vladi pravaše, predvidjevši moguce vrlo negativne reakcije medunarodne zajednice. Zbog toga ce, po svemu sudeci, Sanader morati formirati manjinsku vladu.
I upravo tu bi mogli prestati njegovi razlozi za zadovoljstvo. Jer, pitanje je koliko Sanader, naslonjen na manjine, minorne politicke stranke i umirovljenike može izdržati protiv kompletne politicke scene. Premijer na odlasku Ivica Racan najavljuje da Sanaderu nece biti lako : "Lako je biti odlucan, odrješit u opoziciji i u izbornoj kampanji. Bit ce to gospodinu Sanaderu daleko teže u koalicijskoj vladi."
Stoga se medu politickim analiticarima ucestalo istice da bi, neovisno o tome što se i iz HDZ-a i iz SDP-a odbacuje takva mogucnost, mogla formirati velika vlada, odnosno koalicija HDZ-SDP.
Peti saziv Sabora okupit ce se 22. prosinca. Dan, kasnije 23.-eg Sabor ce potvrditi vladu Ive Sanadera. I to je jedino izvjesno što se nakon proteklih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj može reci o buducim politickim zbivanjima. Sve ostalo je u domeni baba-vracara i staklene kugle.
HDZ je izbore dobio na valu nezadovoljstva gradana rezultatima rada Racanove vlade, prije svega zbog - kako pokazuju sva relevantna istraživanja - nedovoljnog poboljšanja životnog standarda. Stoga ne cudi što Sanader u prvim obracanjima javnosti istice to kao prioritet svoje vlade. No, ne zaboravlja ni poslati poruke medunarodnoj javnosti :
"Prioriteti svih nas u Hrvatskoj su na domacem planu : rast standarda u cijelosti i standarda hrvatskih ljudi, rast kupovne moci prosjecne hrvatske obitelji. Na vanjskom planu sigurno ulazak u Europsku uniju i NATO. Kao i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima."
Sanaderu su iz Bruxellesa stigle rijeci ohrabrenja, ali i podsjetnik da ce Hrvatska u Uniju ako ispuni tri uvjeta : puna suradnja s Haaškim sudom, brži povratak srpskih izbjeglica i povrat njihove imovine te ucinkovita zaštita ljudskih i manjinskih prava. Sanader se u sastavljanju nove vlade uveliko oslonio na nacionalne manjine. S jedne strane i nije imao preveliki izbor. Jer, glavni su mu koalicijski partneri HSLS i DC doživjeli izborni debakl, osvojivši tek tri zastupnicka mjesta, dok je njemu iznimno poželjni HSS, zbog loših izbornih rezultata i prave pobune unutar stranke na samu pomisao da bi se moglo koalirati s HDZ-om, ostao u opoziciji. S druge strane Sanader nije žalio u vladi pravaše, predvidjevši moguce vrlo negativne reakcije medunarodne zajednice. Zbog toga ce, po svemu sudeci, Sanader morati formirati manjinsku vladu.
I upravo tu bi mogli prestati njegovi razlozi za zadovoljstvo. Jer, pitanje je koliko Sanader, naslonjen na manjine, minorne politicke stranke i umirovljenike može izdržati protiv kompletne politicke scene. Premijer na odlasku Ivica Racan najavljuje da Sanaderu nece biti lako : "Lako je biti odlucan, odrješit u opoziciji i u izbornoj kampanji. Bit ce to gospodinu Sanaderu daleko teže u koalicijskoj vladi."
Stoga se medu politickim analiticarima ucestalo istice da bi, neovisno o tome što se i iz HDZ-a i iz SDP-a odbacuje takva mogucnost, mogla formirati velika vlada, odnosno koalicija HDZ-SDP.
Peti saziv Sabora okupit ce se 22. prosinca. Dan, kasnije 23.-eg Sabor ce potvrditi vladu Ive Sanadera. I to je jedino izvjesno što se nakon proteklih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj može reci o buducim politickim zbivanjima. Sve ostalo je u domeni baba-vracara i staklene kugle.
Oglas