1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Strah EU-a od islamista u BiH

Azer Slanjankić21. siječnja 2016

Mediji na njemačkom jeziku bilježe da u BiH raste broj tzv. selefijskih zajednica, od kojih je jedna i uz granicu s Hrvatskom. Komentira se i moguće svaljivanje tereta izbjegličke krize na zemlje duž balkanske rute.

https://p.dw.com/p/1Hhgh
Foto: Reuters/D. Ruvic

Portal Deutsche Wirtschaftsnachrichten donosi članak o tome da radikalni islamisti u Bosni i Hercegovini novcem koji stiže iz Katara i Saudijske Arabije kupuju zemlju i formiraju svoje zajednice.

"Na sjeverozapadu BiH, u blizini Velike Kladuše, vehabije su se organizirale u više zajednica. Izbor ovog mjesta nije slučajan. Selo Bosanska Bojna nalazi se samo nekoliko kilometara od granice s Hrvatskom. Ilegalan prelazak te granice je dječja igra. Za ovo naselje Katar je platio 200.000 dolara. Zajednicu vodi Husein Bosnić, jedan od onih koji po cijeloj Europi vrbuju mladiće za džihad. On je navodno bio aktivan u Švedskoj, Austriji, Sloveniji i Italiji. Prošlog prosinca je u Italiji osuđen na sedam godina zatvora jer je regrutirao mladiće koji su trebali izvesti terorističke napade. Slične zajednice postoje i u Gornjoj Maoči, kod Maglaja i kod Zenice. O tome su pisali i reporteri talijanskog lista Corriere della Sera. Vlasti Italije su u stanju pripravnosti, prenosi ovaj list. Trst se nalazi samo oko 200 kilometara od Bosanske Bojne", piše portal Deutsche Wirtschaftsnachrichten.

Igra "Crnog Petra" s izbjeglicama

List Neue Zürcher Zeitung piše o odluci Austrije da odredi maksimalan broj tražitelja azila koje će prihvatiti ove godine. To je djelomično reakcija na aktivnosti njemačke policije koja dnevno vraća po nekoliko stotina izbjeglica sa svoje granice - nazad u Austriju. Hrvatska i Srbija su odmah nakon vijesti iz Beča ograničile prolaz izbjeglica, Makedonija privremeno zatvorila granicu prema Grčkoj. Cijelom Balkanu sada prijeti nekontrolirano zatvaranje granica, piše ovaj list.

Izbjeglice
Austrija je svojom odlukom pokrenula lančanu reakcijuFoto: picture-alliance/dpa/A. Weigel

"Problem ovog "plana B", koji je nastao zbog velikog unutarnjopolitičkog pritiska, leži u tome što su ove mjere vrlo ograničene i zato, relativno gledano, bez ikakvog učinka. Naivno je vjerovanje da će uvođenje gornje granice navesti izbjeglice da odustanu od opasnog puta prema Europi. Potpuno zatvaranje granice, što je jedna od opcija koja je analizirana u njemačkoj vladi, samo bi stvorila kolone izbjeglica u drugim državama. Bilo bi neodgovorno, i to ne samo iz moralnih razloga, ako bogate zapadnoeuropske države problem s izbjeglicama prebace na leđa država Zapadnog Balkana. U regiji u kojoj se nakon rata u bivšoj Jugoslaviji s velikom mukom odvija ponovno zbližavanje, tako bi masivno porasle međusobne napetosti. Politika stabilizacije regije koju provodi EU bi propala.

Realno gledano su naredna dva mjeseca posljednji rok u kojem bi EU mogao provesti neku strategiju za prevladavanje izbjegličke krize. Očekuje se da proljeće donese novi val izbjeglica. A tada će politika biti izložena još većim populističkim iskušenjima nego što je to sada slučaj", piše Neue Zürcher Zetiung.

Gruevski čvrsto u sedlu

Badische Zeitung piše o stanju u Makedoniji u kojoj bi se trebali održati izvanredni izbori. Ovaj list navodi da je EU pogrešno procijenio stanje u toj zemlji, kada je izlazak iz krize vidio u novim izborima, umjesto u ostavci premijera Gruevskog.

"Makedonija je tipičan slučaj kriminalne vlade. "Familija", kako se naziva klan oko premijera Nikole Gruevskog, se obogatila, sudstvo je pod pritiskom, oporbeni mediji zatvoreni, novinarima se prijeti, a vjerojatno su neki i ubijeni. Kritičare se zatvara i osuđuje u sumnjivim procesima. Ljudi Nikole Gruevskog sada sabotiraju svaki korak koji je dogovoren sa oporbom i EU-om te se trude da samo formalno ispune uvjete koji vode prijevremenim izborima. Sve ono što se ne može precizno izmjeriti, postalo je još gore. Na primjer, pritisak na medije. Europski povjerenik Hahn, koji je na početku vjerovao Gruevskom, također je primijetio taktiku odugovlačenja koju igra vlada, ali je sada zarobljenik vlastite taktike koja se zasnivala na novim izborima.

Nikola Gruevski
Gruevski unatoč kritikama želi ostati na vlastiFoto: DW/P. Stojanovski

U međuvremenu je pod znakom pitanja hoće li izbora i biti. Oporbeni socijaldemokrati ih ne žele, jer su sigurni da će izgubiti. I to ne zato što je vlada popularna, nego zato što njeni prevarantski i mehanizmi pritiska još uvijek dobro funkcioniraju", piše list Badische Zeitung.