Strah od vodenih masa iz Labe

Na Labi, jednoj od najdužih njemačkih rijeka, ponovo se bilježi visok vodostaj. U Dresdenu, glavnom gradu Savezne pokrajine Saske, obično je visina vodostaja dva metra. No, u samo nekoliko dana Laba je snažno nabujala, pa je vodostaj dosegnuo visinu od 7 metara 70. Uwe Hoehne, voditelj Centra za visok vodostaj u Saskoj nabraja uzroke: «Kao prvo, imali smo puno snijega. Drugo: razdoblje mraza bilo je dugo, trajalo je do sredine siječnja, tako da se promjena u temperaturi - a to je treći faktor – dogodila vrlo naglo. Četvrti je čimbenik atmosferski talog koji se nakupio na području Češke.»

Proljetne poplave uobičajene

Snježne su se mase u planinama gomilale mjesecima, sve dok se temperatura nije odjednom popela i otopila snijeg rekordnom brzinom. Snažne kiše učinile su svoje. Visok proljetni vodostaj na Labi, kao takav nije ništa osobito. Četvrta po veličini rijeka Europe koja izvire u češkim Visokim Tatrama u blizini granice s Poljskom, teče najprije prema jugu, pravi zavoj i na putu prema Sjevernom moru prelazi Češku i Njemačku. Osim toga, nedaleko od Praga u Labu utječe i Vltava. Tako se događa da velik dio svih oborina, koje padaju u Češkoj, konačno završavaju u Labi. Uwe Hoehne o dimenzijama aktualnih poplava: «Čisto statistički gledano, ovaj visoki vodostaj dogodi se u prosjeku svakih deset godina.» To znači: u sto godina Laba deset puta nabuja do te mjere. Ljudima ostaje malo mogućnosti zaštititi se od vodenih masa: «Način upravljanja branama u dolinama igra vrlo veliku ulogu. I u Saskoj, na pritocima rijeka postoje dolinske brane koje manje utječu na Labu, a više na same pritoke. No, na Vltavi imamo prilično velik rezervoar, koji može primiti oborine. I upravo sada kod visokog vodostaja promatramo kako je našim češkim kolegama uspjelo da vrhunac vodostaja Vltave zadrže do te mjere da se ne spoji s vrhuncem vodostaja Labe. Time su oni spriječili ono najgore za Sasku» naglašava Hoehne.

Još se pamti „stoljetna poplava“

A „ono najgore“ to su ljudi u Saskoj doživjeli u ljeto, prije tri godine, kada se Laba uslijed dugih ekstremno obilnih kiša prelila preko obale. Visina vodostaja tada je dostigla rekord od 9 metara 40. Od tada ta savezna pokrajina znatno investira u zaštitu od visokog vodostaja, svake godine između 60 i 100 milijuna Eura. I Laba je, kao i mnoge druge rijeke, na mnogim mjestima nasipima sužena na uski korzet.