1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Stres i globalizacija

Karl Josef Kutzbach14. studenoga 2006

Činjenica da stres izaziva bolesti zapisana je još na jednom egipatskom papirusu starom preko 3.500 godina.

https://p.dw.com/p/9Znz
Stres je uzrok brojnih oboljenja
Stres je uzrok brojnih oboljenjaFoto: ZB

Prije 2.400 godina starogrčki liječnik i svećenik Hipokrat , počeo je istraživati ljudsko tijelo. U doba prosvjetiteljstva u Europi francuski je filozof Descartes vjerovao da tijelo funkcionira kao stroj. To je imalo dobre i loše strane, kaže profesor Wolfgang Herzog, direktor Klinike za psihosomatsku i opću medicinu Sveučilišta u Heidelbergu: "Od tada je došlo do promjene u medicini, koja je vrlo dobrodošla, jer su se počeli istraživati mehanizmi. To je u mnogim područjima dovelo do spoznaja o tome kako nastaju bolesti i kako na njih možemo pozitivno djelovati. No, zagubilo se to staro znanje u kojem se ističe kako su tijelo i duša uvijek povezani."
Svođenje medicine samo na proučavanje tijela ograničilo je i samu njezinu učinkovitost. Danas je poznato da kod bolesti kao što su astma, alergije i neurodermitis veliku ulogu imaju i duševna opterećenja, isto kao i kod srčanih oboljenja i dijabetesa, tipičnih bolesti u europskim zemljama. Te se bolesti znatno bolje mogu liječiti ako se istovremeno liječe i njihov duševni aspekt, no to zahtijeva puno vremena, a time povećava troškove liječenja.
Gotovo se nigdje ne provode mjere prevencije za bolesti kojima je uzrok duševno opterećenje, bez obzira što su u međuvremenu poznati brojni uzroci. Znanstvenici sa Sveučilišta u Ulmu ustvrdili su da nezaposlenost pridonosi tome da se ljudi više razboljevaju. Isto tako na zdravlje negativno utječe neobuzdani priljev informacija, jer se pri tome vrlo teško orijentirati. Nisu svi u stanju oduprijeti se toj poplavi različitih podražaja i sačuvati kontrolu nad vlastitim životom i aktivnostima. Studija u kojoj je provedeno istraživanje među umjetnicima jasno je pokazala povezanost različitih čimbenika koji doprinose zdravlju. Profesor Rainer Matthias Holm-Hadulla, stručnjak za psihijatriju, psihoterapiju i psihoanalizu sa Sveučilišta u Heidelbergu kaže: "Provedena su zanimljiva istraživanja koja jasno pokazuju kako su oni pjesnici koji imaju jasne strukture, a izvana doživljavaju uspjeh i uz to još dobro zarađuju, bolje zaštićeni od psihičkih oboljenja."
I kod ljudi drugih profesija koji moraju raditi sve više i sve brže i koji nemaju vremena ni za sebe, ni za obitelj i prijatelje, također nestaju jasne strukture i priznanje za njihov rad. Ti se ljudi osjećaju sve više zbunjeni jer nemaju vremena u miru proživljavati i sređivati svoje dojmove. Tamo gdje nema dovoljno opuštenosti, vremena i mira, nema ni kreativnosti. "A tu su i stvari koje ubijaju svaku kreativnost - alkohol i stalna izloženost medijima, što uništava svaku mogućnost asocijativnog, mirnog razmišljanja", dodaje profesor iz Heidelberga.
Brojne su azijske zemlje tijekom nekoliko proteklih desetljeća doživjele ogroman skok i pretvorile se od zemalja s poljoprivrednom strukturom stanovništva u suvremena industrijska društva, pri čemu je zapadnjački životni stil potisnuo tradiciju i religiju. Posljedica toga je znatan porast psihičkih oboljenja u tim zemljama. Sve brži napredak vodi do biološke granice podnošljivosti, pojašnajva komunikolog Günter Tembrock: "Svaka generacija uči nešto novo i nešto potpuno drugačije. Pri tome postoji opasnost da se izgubi kontinuitet i stabilnost u društvu. Do sada se evolucija odvijala tako da se stalno usvajalo samo oko 25 posto novih znanja, a ostalo je ostajalo isto i samo se postupno razvijalo. Taj bi model sada mogao izmaknuti svakoj kontroli."
Ni jedan organizam ne može podnijeti stalne promjene. Globalizacija u cijelom svijetu dovodi do vrlo brzih promjena u načinu rada i života. Sljedećih godina treba računati s velikim promjenama klime i treba se oprostiti od jeftine nafte. Skupa pogonska goriva dovesti će do promjene sveukupne svjetske trgovine, jer će transport s udaljenih destinacija bit preskup. Uz to treba računati i s novim priljevom izbjeglica koji će bježati iz područja u kojima se više neće moći živjeti, kao i iz ratnih područja i zemalja zahvaćenih dubokom gospodarskom krizom.