1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Subvencioniraju li se pravi projekti?

Margit Miosga5. veljače 2006

Na području znanosti Njemačka želi u sam svjetski vrh, zbog čega država u znanstveno istraživanje ulaže 1,3 milijarde eura. Tko i za što dodjeljuje novac? Stiže li taj novac na pravu adresu? To su pitanja na koja odgovore treba pronaći Institut za istraživačko informiranje i jamčenje kvalitete.

https://p.dw.com/p/9Zpj
Ubuduće kontrola istraživačkih projekata
Ubuduće kontrola istraživačkih projekataFoto: dpa

Njemačka istraživačka zajednica u Bonnu, skraćeno DFG, od velike je važnosti za sve njemačke znanstvenike, jer, na kraju krajeva, 1,3 milijarde eura ogromna je svota. U DFG stižu prijedlozi za projekte koje potom razmatra posebni stručni tim i odlučuje o dodjeljivanju novca. No, što se nakon toga događa i te kako iznenađuje, kaže direktor Instituta za istraživačko informiranje i jamčenje kvalitete Stefan Hornbostel:

„Na kraju, doduše, postoji zaključno izvješće, a projekt je završen. No, prije se događalo da stručni tim čak nema pojma o tome jesu li uopće provedena uspješna istraživanja ili nisu.“

Institut za uklanjanje deficita

Institut za istraživačko informiranje i jamčenje kvalitete osnovan je 1. listopada prošle godine upravo zbog toga da bi se izbjegle situacije u kojima je novac dodijeljen, ali su rezultati projekta nepoznati. Na pitanje hoće li taj institut sada preuzeti ulogu vrhovnog kontrolora znanosti, Stefan Hornbostel odgovara:

„Ovaj institut nije osnovan kao inkvizicijska ustanova nego je u ovoj fazi usredotočen na ocjenjivanje istraživanja koja financira DFG. Kada se sve to točnije sagleda, možda će se uočiti i deficiti koje bi institut trebao ukloniti.“

Jedan od deficita je i ocjena o tome koliko je neko istraživanje nužno za daljnji razvoj. No, kriterije za tu ocjenu nije lako utvrditi, upozorava Stefan Hornbostel:

„Pitanje koje je uvijek zaokupljalo znanost je postoje li kriteriji. U načelu se može reći: ne, ne postoje. Ali, također se može reći i da o tome može odlučiti samo znanost sama. To je riskantna odluka, a povijesno gledano, uvijek se događalo da su donošene pogrešne odluke.“

Međunarodna mjerila za projekte

Novi će institut istraživačke projekte mjeriti međunarodnim mjerilima. Ukoliko postoji međunarodni znanstveni interes za određenu temu, onda će se i Njemačka usredotočiti na tu temu kako bi sudjelovala u svjetskim tokovima. Danas je pritisak kojem je znanost izložena tako velik da se barem mora procijeniti koliko bi uspješan mogao biti određeni znanstveni pravac.

Stefan Hornbostel i njegovih 12 suradnika u Institutu za istraživačko informiranje i jamčenje kvalitete stalno pretražuju banke podataka međunarodne istraživačke zajednice, uspoređuju publikacije, ali ocjenjuju i istraživačke instrumente. Koliko ima smisla opremiti neki projekt s najnovijom tehnikom ili je li korisno osloboditi određenog znanstvenika predavanja na fakultetu. I kao treće, Hornbostel se želi pobrinuti za to da rezultati istraživanja ne trunu u ladicama, nego da se stave na raspolaganje međunarodnoj mreži. Institut je priključen DFG-u u Bonnu, ali ima i sjedište na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Tamo predaje i Stefan Hornbostel, koji budućim znanstvenicima želi približiti još jedno istraživačko područje:

„Već tu ću moju ponudu specijalizirati u smjeru vrednovanja istraživanja. To je područje na kojem i danas imamo poteškoća u pronalaženju kvalitetno obrazovanog podmlatka.“

Prva faza djelovanja Instituta za istraživačko informiranje i jamčenje kvalitete potrajat će četiri godine. Nakon toga, nada se Stefan Hornbostel, bit će moguće utvrditi i njegovu uspješnost.