1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUjedinjeno Kraljevstvo

Sudbonosni dani Juliana Assangea: „Hoćete da umre na rate“

20. veljače 2024

Pred sudom u Londonu danas počinje dvodnevna rasprava o odluci o izručenju osnivača Wikileaksa SAD-u. Podrška Assangeu stiže sa svih strana, pa i od njemačkih parlamentaraca.

https://p.dw.com/p/4cYpq
Ljudi na ulici nose plakate s fotografijom Juliana Assangea s porukom: "Vratite Assangea kući"
Jedan od prosvjeda za puštanje Assangea na slobodu u Australiji (23. rujna 2023.)Foto: Alexander Bogatyrev/ZUMA Press/picture alliance

1776 dana. Toliko je Julian Assange već proveo u britanskom zatvoru Belmarsh na današnji dan (20. veljače) kada je počelo možda posljednje ročište u natezanju oko njegovog izručenja Sjedinjenim Američkim Državama. No, i prije toga 52-godišnji Assange, osnivač Wikileaksa, nije bio slobodan: sedam godina je proveo u azilu u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu. A ako bude onako kako to priželjkuje Američko državno odvjetništvo, dobit će još dodatnih 175 godina zatvora.

Rasprava pred Višim sudom u Londonu, koja bi trebala trajati dva dana, bavi se pitanjem: je li Assange već iscrpio sva pravna sredstva u borbi protiv izručenja SAD-u? Ili može nastaviti s borbom za svoju slobodu na britanskim sudovima.

Ako sud otvori put za ekstradiciju, Assange bi mogao biti optužen i osuđen u SAD-u po takozvanom Zakonu o špijunaži. Zakon je donesen prije više od sto godina da bi se osudili izdajnici i špijuni tijekom Prvog svjetskog rata. Nikada ranije nije korišten protiv novinara. Optužba je, zajedno sa zviždačicom Chelsea Manning, za krađu i objavljivanje tajnog materijala vojnih operacija SAD-a u Iraku i Afganistanu. Ovo je također dovelo u opasnost živote američkih doušnika, tvrde američke vlasti.

Desetak ljudi u civilnoj odjeći stoje i razgovaraju
Video na kojem se vidi zločin protiv civila u IrakuFoto: AP

Istina bez uljepšavanja

Publikacije Wikileaksa bile su vrlo neugodne za američku vladu. Stotine tisuća tajnih dokumenata pokazalo je svijetu drugačiju, neuglađenu, krvavu stranu akcija američke vojske. Mjesto gdje su počinjeni ratni zločini – i zataškavani, gdje je broj civilnih žrtava bio znatno veći od Pentagonovih uljepšanih brojki.

Međutim, tako nešto bi jedna živa demokracija morala izdržati. Barem tako misle sve glavne organizacije za ljudska prava, građanska prava i novinarske organizacije, od Amnesty Internationala preko Odbora za zaštitu novinara, CPJ, do Reportera bez granica. Dvije krovne organizacije, Međunarodna federacija novinara (IFJ) i Europska federacija novinara (EFJ), upozorile su u zajedničkom priopćenju u srijedu (14. veljače): „Progon Juliana Assangea ugrožava slobodu medija širom svijeta.“ Navodi se da je predsjednica EFJ-a Maja Sever rekla: „Novinari i njihovi sindikati su od samog početka prepoznali da je Julian Assange bio na meti jer obavlja zadaće koje su dio svakodnevnog posla mnogih novinara – pronalaženje zviždača i otkrivanje zločina."

Žena srednjih godina s naočalama, kratko ošišanom kosom, u ljubičastom puloveru
Maja Sever: novinari su za puštanje Assangea na slobodu jer je on radio novinarski posaoFoto: SNH

Podrška Assangeu širom svijeta

Sve je više glasova širom svijeta koji govore protiv progona Assangea od strane SAD-a i zagovaraju njegovo oslobađanje. Samo tjedan dana prije suđenja australski parlament donio je rezoluciju o oslobađanju australskog državljanina Assangea, uz podršku premijera Anthonyja Albanesea. Glavni grad Italije Rim proglasio je Juliana Assangea počasnim građaninom. Skupina od preko 35 američkih profesora prava upozorila je u otvorenom pismu američkom državnom tužitelju Merricku Garlandu da kazneno gonjenje Assangea po Zakonu o špijunaži ugrožava Prvi amandman Ustava SAD-a koji štiti slobodu medija i slobodu izražavanja.

Christian Mihr to vidi na isti način. Zamjenik glavnog tajnika Amnesty Internationala Njemačke rekao je za DW: „Slučaj Juliana Assangea govori o fundamentalnim pitanjima slobode medija i ljudskih prava. Julian Assange nije kriv ni za jedan zločin. Wikileaks je razotkrio kršenje ljudskih prava, a to nije zločin." Zajedno s Reporterima bez granica, čiji je Mihr bio predsjednik desetak godina, Amnesty planira demonstracije ispred Američkog veleposlanstva u Berlinu prvog dana saslušanja.

Kritički glasovi u njemačkoj politici

I među njemačkim političarima ima kritika na račun progona Juliana Assangea. Zastupnik Zelenih Max Lucks govorio je za DW o Julianu Assangeu kao političkom zatvoreniku. Lucks nalazi jasne riječi o činjenici da je osnivač Wikileaksa skoro pet godina držan u strogo osiguranom zatvoru Belmarsh s izuzetno prijetećim izgledima za budućnost: „Ono što se tamo događa je mučenje. Nema racionalnog razloga za ovaj pritvor gospodina Assangea. To je politički motivirano.“

Mlad muškarac za govornicom u Bundestagu
Za puštanje Assangea na slobodu: Max LucksFoto: Frederic Kern/Geisler-Fotopress/picture alliance

Lucks je jedan od inicijatora otvorenog pisma britanskom parlamentu u kojem je više od 80 zastupnika Bundestaga prije dvije godine pozvalo na oslobađanje Assangea. Pismo počinje rečenicom: „Novinari ne smiju biti proganjani i kažnjavani za svoj rad. Nigdje." Potpisnici su rekli da su „duboko zabrinuti zbog jezivog efekta koji bi Assangeovo izručenje i osuda mogli imati na slobodu medija i istraživačko novinarstvo širom svijeta". Njemački zastupnici nikada nisu dobili odgovor na svoje pismo.

Optužba: dvostruki standardi

Peter Heidt, jedan od potpisnika pisma, je glasnogovornik za ljudska prava Zastupničkog kluba FDP-a. On kaže da kada kritizira nedostatak zaštite ljudskih prava u inozemstvu, više puta doživljava da mu se kontrira postupanjem prema osnivaču Wikileaksa. Sve u kombinaciji s optužbom da Njemačka i Zapad imaju dvostruke standarde. „To vam svuda govore, možete razgovarati s kim hoćete“, potvrđuje svoje iskustvo zastupnik njemačkih liberala u intervjuu za DW.

Inače, Peter Heidt već godinama završava svoje govore u Bundestagu istom rečenicom, parafrazirajući rimskog senatora Catona: „Uzgred, smatram da Julian Assange treba odmah biti pušten na slobodu."

Parlamentarci Peter Heidt i Max Lucks su obojica članovi stranaka vladajuće koalicije. Ali od same vlade se malo čuje o Assangeu. Samo nekoliko tjedana nakon otvorenog pisma u ljeto 2022. Bundestag je donio rezoluciju kojom se osuđuje „politički progon” novinara kao napad na slobodu medija. Također je pozvao saveznu vladu da radi na oslobađanju Assangea i neizručenju SAD-u.

Muškarac srednjih godina, s naočalama, u plavom sakou
Christian Mihr: razotkrivanje kršenja ljudskih prava nije zločinFoto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Savezna vlada „prati" proces ekstradicije

Vlada je priopćila da „pažljivo“ i „kontinuirano“ prati proces izručenja Juliana Assangea i javnu raspravu o slučaju. Međutim, „u osnovi ne komentira“ postupak koji je u tijeku niti sadržaj povjerljivih razgovora s predstavnicima drugih vlada, stoji u odgovoru njemačke vlade na pitanje zastupničke skupine Ljevice krajem prošle godine.

Najekstremnija kritika postupka protiv Assangea iz savezne vlade zvuči kao ova izjava glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova na saveznoj konferenciji za novinare početkom prosinca: „Mi imamo drugačije shvaćanje slobode medija od onog kako je definirano u SAD-u. Ono što je gospodin Assange uradio kod nas ne bi bilo kažnjivo."

Glasnogovornik se osvrnuo i na sudski postupak koji je u tijeku. I da bi se možda mogla uložiti žalba i Europskom sudu za ljudska prava. To je bila utjeha za Assangea, ali slaba: jer bi ostao u britanskom pritvoru tijekom višegodišnjeg suđenja. Poslije dvanaest godina bez slobode. Istraživački novinar Günter Wallraf kaže: "Igrate na vrijeme. Po vašem, trebao bi umirati u ratama."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.