1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Supergerman koji i nije bio tako super

30. lipnja 2009

Varovom bitkom, prije točno 2.000 godina, zaustavljen je rimski prodor u Germaniji. U središtu ovog mita su dvojica protivnika: gubitnik Var, rimski vojskovođa i pobjednik Arminij, knez plemena Heruščana.

https://p.dw.com/p/Ie6W
Rimski ratnik na jednoj od svečanosti povodom godišnice Varusove bitke
Romantični mitovi ne odgovaraju uvijek istiniFoto: Kersten Knipp

On prijeteći gleda preko Teutoburške šume u smjeru Francuske. Mač u desnoj ruci uzdigao je visoko. Hermann, prvi junak među Nijemcima, 56 metara visok i izrađen od 200 bakrenih ploča. Prema mitu, ujedinitelj germansikih plemena i osloboditelj od rimske vladavine. Hermann se zapravo zvao Arminije, a novo junačko ime dobio je puno stoljeća nakon čuvene bitke. Kad je 16. kolovoza 1875. otkrivan ovaj spomenik pobjedničkome germanskome vođi u gradu Detmoldu na zapadu Njemačke okupilo se 30.000 ljudi.

Spomenik Hermannu u blizini Dermolda.
Spomenik Hermannu u blizini Dermolda.Foto: picture-alliance / dpa

Trebao im je junak

Kraj XIX. stoljeća bilo je doba kad su Nijemci svakako željeli demonstrirati svoje jedinstvo i snagu u odnosu na svog glavnog neprijatelja Francusku. U to je doba svako dijete znalo za pobjednika Hermanna koji je rođen 18 godina prije Krista, a 21 godinu nakon Krista, bio je ubijen. Hermann je tada krasio brojne slike, kutije i pivske krigle. Bio je junak brojnih pjesama, romana i opera. U operi "Arminio" Hermann spašava svoju ženu Thusneldu iz ruku rimskih otmičara. No u stvarnom životu mu to nije uspjelo. Svoju ženu, koju je oženio protiv volje njezinog rimljanima naklonjenog oca, Hermann nakon otmice nikad više nije vidio. Otac ju je predao Rimljanima, a njihova sina Tumelicusa rodila je u zatočeništvu u Rimu gdje je i umrla.

Armin se oprašta od Thusnelde, slika Johannesa Gehrtsa, 1884.
Armin se oprašta od Thusnelde, slika Johannesa Gehrtsa, 1884.Foto: Lippisches Landesmuseum Detmold

No nije samo Thusnelda bila tragična figura, već i sam Hermann. Njega je nakon iznenađujuće pobjede nad Rimljanima u devetoj godini nakon Krista, isto napustila sreća. Ovaj knez plemena Heruščana, koji je prvo bio u službi Rima i imao rimska građanska prva uspio je prevariti i poraziti Vara, ali protiv njegova nasljednika, rimskog vojskovođe Germanica nije imao nikakvih izgleda. Osim toga, činjenica da je želio postati kraljem, učinila ga je neomiljenim među vlastitim ljudima koji su ga na kraju i ubili.


Ovaj dio povijeti su još antički pjesnici rado izbjegavali. Kad su u 16. stoljeću ponovno otkriveni stari zapisi, mnogim je Nijemcima njegova pojava u borbi protiv katoličke crkve dobro došla. Tako je Martin Luther iz historijskog imena "Gaius Julius Arminius" jednostvno stvorio "Hermanna". (Mann des Heeres - čovjek vojske).

Nijemci obučeni u rimske uniforme obilježavaju 2.000 godina od Varove bitke
Nijemci obilježavaju 2.000 godina od Varove bitkeFoto: Kersten Knipp

Što je Hermann bivao većim junakom, tako se gubio povijesni Arminije. A baš njega pokušavaju povjesničari, 2.000 godina nakon bitke, ponovno otkriti. I pri tome doznaju: Arminije nije bio osloboditelj Germana i nikako praotac Nijemaca. Bio je plemenski kenz opsjednut vlašću, koji je želio prekinuti vladavinu Rimljana. na neko vlastito germansko veliko cartvo nije ni pomišljao.


Autor: Sabine Damaschke/ Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Anto Janković