1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Suđenja povratnicima iz ISIS-a u Bosni i Hercegovini

Vera Soldo Mostar
8. travnja 2024

Pred Sudom BiH vode se postupci protiv osoba koje su pripadale terorističkim organizacijama ISIS-a u Siriji i Iraku. Slično je i u mnogim europskim državama. Jesu li kazne primjerene?

https://p.dw.com/p/4eWRk
Borac tzv. Islamske dr#ave sa zastavom u pustinji
Kako se odnositi prema povratnicima iz IS-a?Foto: CPA Media/picture alliance

Adnan Ćatić je pred Sudom BiH priznao krivicu za nezakonito sudjelovanje u ratu na strani terorističkih grupa u Siriji. Priznanje krivice donijelo mu je i manju zatvorsku kaznu te je, nakon više od osam godina boravka u Siriji, osuđen na tri godine zatvora.

Bivši snajperist tražio „šansu za bolji život"

On se 2013. godine pridružio terorističkoj organizaciji Džabrat Al Nusra, prošao vojnu obuku, postao snajperist i sudjelovao u borbama protiv sirijske vojske. Tu se zadržao sve do kraja 2021. godine. U početku je tvrdio da je radio u fotokopirnici u osnovnoj školi u Siriji što se pokazalo kao neistina. Na kraju je priznao krivnju i zatražio "šansu za drugi, bolji život".

Državni tužitelj Dubravko Čampara rekao je da je Ćatić sada potpuno deradikaliziran i kako ne postoji opasnost za ponovno počinjenje kaznenog djela, ali i da su istražitelji po osnovu fotografija s Facebooka utvrdili da je bio na sirijskom ratištu.

"Predviđena kazna zatvora je adekvatna. Sporazume o priznanju krivice s Tužiteljstvom potpisalo je oko 45 osoba", rekao je tužitelj Čampara.

Ovo je samo jedno od sličnih suđenja koja su se vodila ili vode pred Sudom BiH, gdje se često ne može doći do konkretnih dokaza o zločinima koji su počinile osobe, pripadnici ISIS-a, te bivaju osuđeni na zatvorske kazne po Kaznenom zakonu BiH koji propisuje od tri do 10 godina zatvora za vrbovanje i sudjelovanje na stranim ratištima i vojnim organizacijama. Slična suđenja vode se i u drugim europskim zemljama.

Adnan Ćatić pred Sudom BiH
Adnan Ćatić pred Sudom BiHFoto: Court of Bosnia and Herzegovina

Od 250 do 350 osoba priključile se ISIS-u

Iako ne postoje točni podaci o broju osoba iz BiH koje su se priključile ISIS-u, dr.sc. Sandi Dizdarević, docent na predmetima o kriminalističkoj psihologiji, dokazivanju terorizma i ratnih zločina, za DW kaže kako se radi od 250 do 350 osoba, što su procjene nadležnog ministarstva do neovisnih istraživača.

"I to ne samo osobe muškog spola, potencijalnih ratnika, već i cijelih članova obitelji. Neke od tih osoba prema informacijama relevantnih službi su poginule, dok se određen broj vratio u BiH gdje je i procesuiran", navodi on.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH je za DW izašao sa sveobuhvatnim informacijama. "Za sudjelovanje na stranim ratištima, od 2014. godine, kada je propisano to kazneno djelo, procesuirano je i osuđeno 36 osoba i velika većina presuda bile su osuđujuće. Optuženi su osuđeni na kazne zatvora od jedne do sedam godina, ovisno o različitim okolnostima", kaže Grubešić.

Podsjeća da u ovim predmetima gotovo da nije bilo oslobađajućih presuda. „Optuženi su se najčešće teretili za kaznena djela terorizma i protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama", konkretan je Grubešić.

Više od 150 povratnika u Njemačku sudjelovalo u borbama u Siriji i Iraku

Slični sudski procesi vode se u državama diljem Europe, pa tako i u Njemačkoj. U godišnjem izvješću iz 2022. godine njemačkog ministarstva unutarnjih poslova, navodi se kako je više od 1.150 osoba, motiviranih radikalnom islamskom ideologijom, od 2011. iz Njemačke otputovalo za Siriju.

"Oko 40 posto se vratilo u Njemačku, a neki su stradali. Postoje saznanja o više od 150 povratnika koji su aktivno bili uključeni u borbe u Siriji ili Iraku ili su završili obuke. Ova grupa ljudi posebno je u fokusu policije i državnih odvjetnika i istražitelja", navodi se u izvješću njemačkog ministarstva uz isticanje kako se mnogima od njih sudi za počinjene zločine u Siriji i Iraku.

Navode se i konkretni slučajevi u kojima su izrečene kazne od dvije do devet godina zatvora. Pa i ženama. "Poseban sigurnosni rizik predstavljaju ideološki indoktrinirane osobe koje su tijekom boravka u Siriji ili Iraku obučene za korištenje oružja i eksploziva ili stekle borbeno iskustvo", naglašeno je. Potencira se i važnost pravilnog pristupa povratku djece i mladih, što je problem društva u cjelini.

Ali, u ovom izvješću se ističe i sumnja u mogućnost da su mnoge pristaše ISIS-a sada uključene u migracije prema Europi, "prerušeni" u migrante, a što se ocjenjuje kao potencijalna opasnost.

Sud Bosne i Hercegovine
Sud Bosne i HercegovineFoto: Court of Bosnia and Herzegovina

Nastavlja se povratak stranih boraca, ne sudi se ženama

Kriminolog i viši asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, dr. Mirza Buljubašić i profesor dr. Vlado Azinović s Odsjeka za mirovne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti, autori su, za sada jedine analize o pravosudnim odgovorima na kaznena djela povezana sa stranim terorističkim borcima - 'Kazneno procesuiranje stranih terorističkih boraca u BiH', izdavača Atlantske inicijative BiH.

Autori u analizi, za koju je DW dobio odobrenje navođenja, između ostaloga zaključuju: „Na tlu Europe najučestalije procesuiranje stranih terorističkih boraca je u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Finskoj i Nizozemskoj.

"Naša publikacija je potreba za djelovanjem cijelog sustava u unaprjeđenju odgovora na ova kaznena djela. U zaključku smo zaista naglasili da pravosuđe nije jedino tijelo koje treba samostalno odgovoriti na ovaj kompleksni, društveni problem", pojašnjava Buljubašić u kratkom osvrtu za DW.

Oba autora upozoravaju kako je u BiH prvo poglavlje suđenja stranim terorističkim borcima dovršeno te da se sada očekuje nastavak procesa i povratak ostatka kontingenta stranih boraca i njihovih obitelji s ratišta. Smatraju kako su sudovi i zatvori više opterećene odgovornošću za rehabilitaciju i reintegraciju prijestupnika nego druge institucije. Pri tom skreću pozornost na to da nije osuđena niti jedna žena. Za razliku, od primjerice, u Njemačkoj. "Istraživanje je pokazalo da su za ove zločine u BiH kažnjavani samo muškarci, iako je među povratnicima bio značajan broj žena. Činjenica da do sada nisu otkriveni konkretni dokazi o doprinosu žena i djece povratnica terorističkim organizacijama ne znači da bi kazneni postupak protiv žena trebao biti odbačen 'a priori'“, zaključuju Azinović i Buljubašić.

Pohvalili su primjere pravnih praksi primjerice Austrije, Njemačke, Nizozemske, gdje su

naglašene činjenice dostupne iz javnih izvora, ali i da ni druge države u Europi „nisu puno bolje ni gore od reakcije bosanskohercegovačkih institucija".

Dr. Vlado Azinović
Vlado AzinovićFoto: Atlantic initiative Bosnia and Herzegovina

Deradikalizirani, ali pod prismotrom

Međutim, deradikalizacija i reintegracija ovih povratnika u društvo je još jedan problem s kojim se suočavaju mnoge zemlje.

"Proces deradikalizacije je složen proces u kojem sudjeluje više institucija, a aktivnosti se koordiniraju kroz Udarnu grupu za borbu protiv terorizma i opasnosti od terorizma, kao i Ministarstvo sigurnosti BiH", kaže je glasnogovornik Tužiteljstva BiH za DW.

Istodobno, Dizdarević za DW ističe kako i nakon islužene kazne zatvora te osobe ostaju pod nadzorom nadležnih obavještajnih, sigurnosnih i policijskih službi.

"Imajući u vidu sustav radikalizacije, indoktrinacije, odlasku na strana ratišta i sudjelovanje u ratnim događajima, ciljeve ideologije, te povratak, i gdje raspolažemo s nepotpunim podacima o njihovom ratnom putu, eventualnog sudjelovanja u ratnim zločinima, ovakve osobe se nakon izdržane kazne zatvora moraju promatrati kao opasne", jasan je Dizdarević.

Dr. Mirza Buljubašić
Mirza BuljubašićFoto: Atlantic initiative Bosnia and Herzegovina

Teroristički napadi u BiH

Prema dostupnim informacijama, pripadnici IS-a su od 2015. do 2018. i na području Europe izveli najmanje 20 terorističkih napada, u Francuskoj, Belgiji, Švedskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Španjolskoj...Terorističkih napada bilo je i u BiH.

"Niz terorističkih akata počinjeno je u BiH, od prvog terorističkog napada u Mostaru, na Policijsku stanicu u Bugojnu, potom na veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu, pa do ubojstva pripadnika oružanih snaga BiH", podsjeća Dizdarević.

On skreće pažnju na to da je BiH prije bila zemlja 'krajnje destinacije', a sada je u "drugom obliku". "Postala je zemlja iz koje je popriličan broj građana otišao na sirijska i druga ratišta. To je jasan znak da fenomen nije prekinut već da se modificirao i prilagodio trenutnim geopolitičkim kretanjima", zaključuje Dizdarević.