1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U žarištu
Rat u Ukrajini

Svaki drugi građanin protiv doseljavanja u Europsku Uniju

Alen Legović28. ožujka 2005

Najkasnije nakon ubojstva nizozemskog redatelja Thea van Gogha u studenom prošle godine ponovno se rasplamsala rasprava oko za i protiv multikulturnog društva i našla se na samom vrhu političkih diskusija. O toj temi studiju je objavio Ured Europske Unije za promatranje rasizma i neprijateljstava prema strancima.

https://p.dw.com/p/9YmE
Podijeljenost europskih građana oko migrancija
Podijeljenost europskih građana oko migrancijaFoto: AP

Rezultati istraživanja ovog ureda sa sjedištem u Beču potvrđuju dojam kojeg se može steći u javnim raspravama u proteklih nekoliko mjeseci: kritika modela multikulturnog društva sve više raste. 60% građana starih 15 zemalja članica smatraju da „postoji granica koliko građana neke druge etničke, vjerske i kulturne pripadnost može podnijeti jedno društvo“. Taj broj je prema Bečkom uredu od 1997. godine „znantno porastao“ – međutim, znanstvenici nisu dali nikakve podatke za usporedbu. Treba uzeti u obzir da se najnoviji podaci temelje na vrijednostima ispitivanja iz 2003. godine.

Najkritičniji su Grci koji najjasnije odbacuju multikuluturno društvo i koji se tome žele najodlučnije suprotstaviti. Kod Grka radi se o pristupu koji vrijedi i za dijelove istočne Njemačke, ali i za Belgiju i Austriju. Veću otvorenost prema multikulturnom društvu pokazuju pak Talijani, Španjolci, Finci, Šveđani i Nizozemci.

Kod pitanja u kojoj mjeri se doseljenici trebaju prilagoditi zakonima ali i običajima zemlje u kojoj sada žive, skandinavske zemlje smatraju važnim i podržavaju dok mediteranske članice Unije nisu tako stroge oko tog pitanja.

Prema anketi Europskog ureda broj onih građana Unije u starim članicama koji se zalažu da doseljenici ponovno napuste Europu porastao je za 20%. Oko 50% izrazilo je negativan stav prema doseljavanju. Ukupno 58% smatra da migranti predstavljaju kolektivnu prijetnju. Prije svega se navode strahovi da doseljenici oduzimaju radna mjesta domaćim građanima te da dolazi do porasta kriminala.

Studija se bavi i pitanjem u kojoj mjeri utječe socijalna pozadina građana na njihovo mišljenje o doseljenicima. Rezultati su bili očekivani. Građani s niskim obrazovanjem i niskim primanjima najveći su protoivnici doseljavanja. Kod anketiranih iz urbanih sredina, studenanta i građana s visokom stručnom spremom granica tolerantnosti je mnogo veća. Zanimljivo je da je odbijanje multikulturnog društva kod skupine građana u starosnoj dobi između 30 i 40 godina veća nego kod skupine koja ima između 40 i 50 godina.

U anketama na vidjelo izlazi i svojevrsna kontroverza. Premda dvije trećine anketiranih traže granice multikulturnog društva 79% upitanih navode kako „nemaju problema u komunikacijama s manjinama“. To dakako mogu biti znakovi vrlo ambivalentnog stanja osjećaja oko vrlo složene teme. Voditeljica Ureda za nadgledanje rasizma i neprijateljstva prema strancima Beate Winkler je ukazala da velika većina građana Europske Unije prema doseljenicima nastupa otvoreno tek kada ih bolje upozna: „Osobna iskustva stvaraju povjerenje“, kaže Winkler.