Svaki osmi stanovnik Zemlje gladuje

Uoči Svjetskog dana hrane (16.10. 2012.), njemačka humanitarna organizacija Welthungerhilfe i Institut za istraživanje međunarodne politike o hrani (IFPRI) iz Washingtona objavili su indeks gladi u svijetu za 2012. godinu. Ovaj indeks, koji se objavljuje po sedmi put, smatra se najvažnijim pokazateljem gladi koja vlada u svijetu te ukazuje na uspjehe i propuste koji su se u vezi s tom temom dogodili u 120 zemalja u razvoju. Pri ocjenjivanju se u obzir uzimaju tri čimbenika: udio pothranjenih u ukupnom broju stanovnika, udio djece do pet godina s premalom tjelesnom težinom kao i stopa smrtnosti kod istog uzrasta.

Stanje je i dalje ozbiljno

Iako se broj gladnih u svijetu smanjuje, stanje je i dalje ozbiljno. "870 milijuna gladnih je jedan nevjerojatno velik broj, ali je ipak napredak u odnosu na brojeve iz prošlih godina", objasnila je predsjednica organizacije Welthungerhilfe Bärbel Dieckmann.

Između 1990. i 2012. je 50 zemalja svoj indeks o gladi uspjelo smanjiti za 50 ili više posto, dodao je Klaus von Grebmer iz Instituta za istraživanje međunarodne politike o hrani. Među njima su Angola, Bangladeš, Etiopija, Malavi, Niakragua, Niger i Vijetnam.

"Izuzetno alarmantnim" je Grebmer opisao stanje u Burundiju i Eritreji kao i na Haitiju. U ovim zemljama je pothranjeno više od polovice stanovništva. U još 17 zemalja, prije svega onim iz južne Azije i iz Afrike južno od Sahare, stanje je alarmantno.

Dobitnici i gubitnici

Najveći gubitnik po ovom indeksu gladi u svijetu u razdoblju nakon 1990. je narod Sjeverne Koreje. Tamo se stanje uvelike pogoršalo. Kao primjer pozitivnog razvoja Klaus Grebmer je naveo Ganu. Tamo je "dobro vodstvo uvelike pomoglo da se stanje popravi".

Središnji problem ovogodišnjeg indeksa gladi u svijetu je sve veći manjak prirodnih resursa. Klaus Grebmer stoga poziva na poticanje projekata koji uspješno povezuju zemlju, vodu i energiju.

Otimanje zemlje ugrožava egzistenciju malih seoskih domaćinstava

Sve veća pojava otimanja zemlje - kupovine velikih količina obradivih površina - prema mišljenju predsjednice organizacije Welthungerhilfe, ugrožava, posebno u Africi, egzistenciju brojnih seljaka. "Države poput Kine, Vijetnama, ali i europske zemlje, širom svijeta kupuju zemlju. U međuvremenu tu nije riječ samo o otimanju zemlje, već i otimanju vode".

Bärbel Dieckmann je kazala da u tim slučajevima u pravilu ljudi koji žive u pogođenim regijama nisu uključeni u te procese. "Privatni investitori proizvode da bi izvozili, da bi proizvode odvozili u svoje zemlje - često za proizvodnju biogoriva ali i za proizvodnju mesa."

Udio malih poljoprivrednika u investicijama na selu

Welthungerhilfe poziva političare diljem svijeta da se suprotstave otimanju zemlje na račun siromašnih. Investicije u velike obradive površine na selu trebale bi se odvijati u suradnji s lokalnim organizacijama i malim poljoprivrednicima. Tamošnjem se stanovništvu mora ponuditi perspektiva.

Veliku priliku za djelotovornu poljoprivredu Dieckmann vidi u alternativnim modelima kao što su kooperacije, koje te proizvode zajednički i prodaju, kako bi zarada ostala lokalnom stanovništvu.