1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sve maštovitiji pritisci na lokalne medije u Srbiji

17. travnja 2021

Uvrede, prijetnje, duge porezne provjere, financijsko iscrpljivanje - a ni tužbe nisu rijetkost. Pritisci na lokalne medije u Srbiji su raznoliki. Neke maštovite primjere s juga Srbije zabilježila je reporterka DW-a.

https://p.dw.com/p/3s8VR
Foto: DW/Jelena Djukic Pejic

„Bijednik", „šut i ološ", „fekalija od čovjeka", „ljudski talog" i još mnogo drugih pogrdnih naziva koristi se u priopćenjima Srpske napredne stranke (SNS) u Vranju za novinare portala info.vranjske. To je samo jedan vid pritisaka s kojima se mnogi novinari lokalnih, ali utjecajnih medija, svakodnevno susreću u svojim sredinama.

„Sve je počelo još 2016. kada je SNS osvojio više od 50 posto na izborima. U tom trenutku kreće jaka kampanja protiv naših novinara. Počeli su dobivati otkaze na mjestima na kojima su radili - zbog bavljenja novinarstvom. Primjer je i Saša Stojković, novinar Vranjskih i glumac kazališta u Vranju koji je dobio otkaz nakon tri desetljeća rada u kazalištu samo zato što je pisao kritički", kaže Mihajlo Stojković, novinar info.vranjske.

Nakon prijetnji - tužbe

Osim pogrdnih imena, ni prijetnje, ni tužbe nisu rijetkost. Nova tužba stigla im je prije desetak dana od beogradske tvrtke Milenijum tim, na iznos od sto tisuća eura jer su izvještavali s konferencije za novinare, koju je u Vranjskoj banji održala Narodna stranka i njen lider Vuk Jeremić.

Ljiljana Stojanović
Ljiljana StojanovićFoto: DW/Jelena Djukic Pejic

Kada je Narodna stranka držala konferenciju za novinare u Leskovcu, tužba je stigla i portalu Jug Press u tom gradu i to na iznos od 200.000 eura jer je objavio dva teksta, i iz Leksovca i iz Vranjske banje. U oba teksta Jeremić je spominjao Milenijum tim, a lokalni portali su dobili tužbe.

„Zamislite, tuži vas netko za prenošenje tuđih izjava, i to vas tuži selektivno, jer tu je bilo još puno medija iz Leskovca, a samo mi smo dobili tužbu", kaže za DW Ljiljana Stojanović, urednica Jug Pressa.

Financijsko iscrpljivanje dok se ne ugase

Kaže da su se i za vreme prethodnih vlasti suočavali s raznim prijetnjama, ali inovativnost je u financijskom iscrpljivanju jer više ni s kim ne mogu dogovoriti poslovnu suradnju, a na natječajima za projektno financiranje ne dobivaju novac. Tužbe protiv njih pokrenute su pred Višim sudom u Beogradu, zbog čega često moraju putovati.

„To je za male redakcije poput nas veoma loše. Prije svega zbog novca, a onda i zbog toga što imamo mali broj ljudi u redakciji, a ona se mora rasipati zbog odlaska za Beograd", smatra njen kolega iz Vranja Mihajlo Stojković.

Južne vesti
Lokalni portali poput Južnih vesti nalaze se na udaru i prijeti im uništenjeFoto: DW/Jelena Djukic Pejic

Beogradska tvrtka Milenijum tim radi na nekim od najvažnijih građevinskih projekata u Srbiji, a dovodi se u vezu i s rušenjem u Savamali. Nakon ovih tužbi koje su upućene malim lokalnim medijima na velike iznose, ali i pojedinim nacionalnim, objavili su priopćenje da tužbama ne vrše pritisak na medije već da štite svoje poslovne interese i ugled.

Diskriminacija i na događajima i na natječajima

Većina novinskih udruženja u Srbiji podržala je lokalne medije. Jug Pres je, zahvaljujući članstvu u asocijaciji Lokal Press (LP) koja okuplja 52 lokalna medija, dobio besplatnu pravnu pomoć. U LP-u kažu da je do prije nekoliko godina bilo samo administrativnih pritisaka na lokalne medije, a da su tužbe atraktivne u posljednjih par godina.

„Uočili smo ciklično kretanje u broju sudskih slučajeva – kad god su politički izbori, broj sudskih slučajeva se povećava. U posljednje tri godine postoji tendencija da se lokalnim medijima, članovima PU Lokal Press, uskraćuju informacije od javnog značaja što potpuno obesmišljava njihov rad i funkciju. Također od pritisaka članovi LP-a izdvajaju diskriminaciju lokalnih i republičkih organa kada je u pitanju pozivanje na događaje, plasiranje informacije i priopćenja, osiguravanje sugovornika", objašnjava glavna tajnica LP-a Snežana Milošević.

Ona podsjeća na slučaj s gradonačelnicom Niša, nekadašnjom šeficom dopisništva RTS-a Draganom Sotirovski koja je prije desetak dana izjavila da neće surađivati s medijima koji kritiziraju, poput Južnih vesti.

„Tu postoje dva jednako važna problema: to što gradonačelnica diskriminira jedan medij i što je protuzakonito, a drugi koji se tiče profesije – što to čini upravo netko tko dolazi iz novinarstva", kaže Snežana Milošević iz LP-a.

Fantomski portal - nova metoda zastrašivanja

Južne vesti, inače najveći regionalni portal, također se godinama suočava s raznim pritiscima – pored neodgovorenih novinarskih pitanja, tu su i duge porezne kontrole.

A nedavno je formiran i lažni portal s istim identitetom i sličnim imenom: kad netko umjesto juznevesti.com u tražilice upiše juznevesti.info dobit će novi pogled u svijet – glavna urednica Gordana Bjeletić nazvana je Grdana Bjeletić i u velikim naslovima je optužena za rušenje vlasti, za što joj je navodno obećan veliki novac i stan od pola milijuna eura.

„Mi smo stvarno bili šokirani kad smo otkrili da postoji ta internetska stranica", kaže za DW Gordana Bjeletić.

Lažni portal nema impresum na svojoj stranici, ali Bjeletić kaže da se zna tko stoji iza njega:

„Zoran Majdak kao predsjednik medijske mreže nekoliko portala i televizija, član SNS-a", kaže ona i dodaje da su pokrenuli više tužbi pred Osnovnim i Višim javnim tužilaštvom u Beogradu.

Gordana Bjeletić
Gordana BjeletićFoto: DW/Jelena Djukic Pejic

„Neviđena situacija. Znamo da ti paramediji od istog vlasnika već postoje, i do sada su se bavili isključivo propagandom u korist vlasti i SNS-a. Prvi put su osobno udarili na nekoga. Ali mi nastavljamo raditi svoj posao, jer vjerujem da im je jedini cilj da nas zastraše i da odustanemo od našeg profesionalnog izvještavanja", kaže Gordana Bjeletić.

Svaki peti novinar slobodi daje jedinicu

Asocijacija Lokal Press svake godine među svojim članicama provodi istraživanje o slobodi medija. Najsvježiji rezultati iz 2019. godine pokazuju da je te godine, u odnosu na prethodnu, povećan broj urednika i novinara koji smatraju da uopće ne postoje uvjeti za ostvarivanje medijskih sloboda i prava u praksi.

Na skali od 1 do 10, gdje 1 predstavlja apsolutni nedostatak medijskih sloboda u Srbiji, sloboda u izvještavanju ocijenjena je trojkom, kaže Snežana Milošević iz LP-a. Svaki treći ispitanik ocijenio je stanje medijskih sloboda ocjenom 2, a svaki peti ocjenom 1.