Sve manji broj tražitelja azila u Europskoj uniji

Najveće smanjenje broja tražitelja azila zabilježeno je u Sloveniji (70%), Latviji (60%) te na Cipru, u Austriji i Francuskoj (oko 40%). Ipak Francuska sa gotovo 26.300 zahtjeva za azilom i dalje ima najviše aplikacija nakon Velike Britanije (27.900). Nakon ove dvije zemlje slijede Švedska (24.300) i Njemačka (21.000). Ipak najveći broj zahtjeva u odnosu na broj stanovnika imaju Cipar i Malta, gdje je odnos zahtjeva na Cipru šest na tisuću stanovnika a na Malti 3,1. Suprotno trendu u ostalim članicama u ove dvije najmanje zemlje Europske unije broj tražitelja azila u posljednjih pet godina se povećao, a razlog tomu je geografski položaj Malte i Cpra. Još neke članice zabilježile su lagani porast broja tražitelja azila poput Litve (44%), Švedske (38%), Grčke (35%) i Madžarske (32%). Sve u svemu, u prvih nekoliko godina 21. stoljeća u Europskoj uniji zatražio je znatno manji broj ljudi azil nego u posljednjem desetljeću prošloga stoljeća, a razlog tomu je završetak i kraj nekih političkih kriza i oružanih sukoba na europskom kontinentu.

Broj tražitelja azila rastao je do 1992. godine – prije svega u Njemačkoj – ali nakon toga je u postepenom padu. Novi vrhunac je postignut 1996. godine kada je zabilježeno 370.000 zahtjeva za azil u tadašnjih 15 zemalja članica. 2006. godine zabilježeno je 192.300 zahtjeva u usporedbi sa 424.170 zahtjeva za azil 2001. godine.

Ipak traženje azila u Europi je i dalje učestalije nego u ostalim dijelovima svijeta. Najveći broj tražitelja dolazi iz Iraka (19.200), Rusije (12.800) te Srbije i Crne Gore (12.700) koji se i dalje vode kao građani jedne države. Od ostalih zemalja prednjače tražitelji azila iz Turske i Afganistana.