Svijet u gostima kod velikog zagađivača

"Katar želi postati glavnim gradom biciklista", "Solarna energija pokreće Kongresni centar". Kad čovjek čita ovakve članke, dobije utisak da se Katar nalazi na vrhu ekološkog pokreta u Perzijskom zaljevu. No na ove članke treba gledati s oprezom: oni se, naime, nalaze na internetskoj stranici na kojoj se Katar predstavlja kao domaćin Svjetske konferencije o klimi (26.11.- 7.12.2012).

"Zaštita okoliša u katarskoj politici ne igra baš nikakvu ulogu", kaže stručnjak za Bliski istok u Zakladi za znanost i poliku u Berlinu Guido Steinberg. U tomu se slaže s Eaelom Hmaidanom, direktorom Climate Action Networka, krovne organizacije međunarodnih ekoloških udruga sa sjedištem u Libanonu. "Klimatske promjene nisu mu bile na političkoj agendi sve dok Katar nije odlučio da želi organizirati ovogodišnju Konferenciju o klimi", tvrdi Hmaidan.

Rotirajuće predsjedanje - ove godine na redu Azija

Uloga domaćina Konferencije o klimi dodjeljuje se svake godine drugoj zemlji, svaki put naizmjenično iz jedne od pet neslužbneih grupa Ujedinjenih naroda: afričke, azijsko-pacifičke, istočnoeuropske, latinskoameričke i zapadnoeuropske.

Nakon južnoafričkog Durbana prošle godine, sada je na redu za predsjedanje bila Azija. Katar se uspio izboriti za domaćina u konkurenciji s Južnom Korejom, koja je zauzvrat dobila organizaciju nekoliko pripremnih sastanaka za ovogodišnju Konferenciju o klimi.

Za Katar se stvarno ne može reći da je sudbinski predodređen za ulogu domaćina Svjetske konferencije o klimi. Ova zaljevska država spada u skupinu zemlja koja u atmosferu po glavi stanovnika ispušta najveće količine ugljičnog dioksida na svijetu. Nije to nikavo čudo, obzirom da se u toj zemlji ljeti temperature penju i do 50 stupnjeva celzijusa. "To je vrlo neugodna klima u kojoj se sve klimatizira i rashlađuje", objašnjava Hmaidan. "Ova se zemlja vrlo brzo obogatila, a promjena načina života je, što se tiče potrošnje energije, izuzetno neučinkovita." Zbog nedostatka javnog prijevoza, većina stanovnika koristi vlastite automobile. A nevladinih organizacija koje bi po zapadnom uzoru vršile pritisak na vladu da vodi brigu o ekologiji, gotovo da i nema.

Katar je prošle godine, nakon Luksemburga i Norveške, a prema istraživanjima Svjetske banke, bio treća zemlja u svijetu po visini dohotka po glavi stanovnika. Gospodarstvo u 2011. je poraslo za oko 19 posto. Svoje bogatstvo ova zemlja može zahvaliti nafti i prije svega nalazištima zemnog plina. Uz Irsku i Rusiju, Katar raspolaže najvećim rezervama zemnog plina i jedan je od najvećih proizvođača fosilnih goriva.

Domaćin pod svaku cijenu

Guido Steinberg izbor Katara za domaćina Konferencije stoga ocjenjuje problematičnim. Eko-aktivisti smatraju da bi Katar svoju vjerodostojnost kao predsjedatelj Svjetske konferencije o klimi mogao znatno povećati kada bi se obvezao smanjiti svoj udio ispuštenog ugljičnog dioksida u atmosferi. No za sada Katar takvo što nije obećao. Štoviše, na prethodnim konferencijama o klimi ovu zemlju čak nisu ni zastupali visoko pozicionirani političari niti je ona uspjela razviti neke vlasite pozicije u tom smislu.

Interes Katara da organizira Konferenciju o klimi mogao bi se objasniti činjenicom se on zadnjih godina općenito trudi biti domaćinom različitih međunarodnih susreta i događaja. Najpoznatiji je Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. A to ne čini bez razloga: "Katar je jedna vrlo, vrlo mala država kojoj svako malo zaprijeti netko od susjeda. Stanovnci Katara boje se Irana s kojim dijele jedno ogromno polje nalazišta plina, brinu se i zbog Saudijaca - da bi si oni opet mogli pripojiti teritorij." Katar se trudi organizirati sve te silne konferencije kako bi privukao pozornost svijeta na sebe i svoje postojanje.

Stoga se aktivisti nadaju da bi Katar čak mogao uspješno voditi pregovore na ovoj Konferenciji - da bi se iskazao kao važan svjetski igrač. Osim toga, Katar bi ipak mogao imati interesa u pojačanoj zaštiti klime. "Kada bi druge zemlje odlučile da će uskoro smanjiti vlastite količine ispuštenog ugljičnog dioksida a ne bi imale odmah dovoljnu količinu obnovljive energije, onda bi opet zavladala veća potražnja za naftom, a ne više za ugljenom. Nafta uzrokuje 40 posto manje količine ugljičnog dioksida u atmosferi nego ugljen i među fosilnim gorivima je još uvijek najčišći izvor energije", zakljujuče Hmaidan.

A mogao bi imati i pravo, jer u jednom nedavno objavljenom istraživanju trendova na svjetskom energetskom tržištu Svjetska agencija za energiju IEA predviđa da bi u sljedećih 20 godina nafta mogla biti jedino fosilno gorivo za kojim će potražnja rasti.