Svjetske ambicije Njemačke željeznice

Borbeno i optimistično, tako se predstavio šef Njemačke željeznice Hartmut Mehdorn na tiskovnoj konferenciji, na koju je ova još uvijek državna tvrtka pozvala sudionike u jedan luksuzni hotel u središtu Berlina. I to unatoč činjenici da je točno preko puta hotela smještena zgrada berlinske uprave Njemačke željeznice. A baš kao i mjesto održavanja konferencije, prestižni i zahtjevni su i ciljevi koje je sebi, pa tako i za svojih 237.000 namještenika, postavio Mehdorn. Postati važnim igračem na vrlo konkurentnom tržištu putničkog i teretnog prometa. Uvjet za to je djelomična privatizacija, jer po Medhornovim riječima "s nacionalnim, državnim monopolom je gotovo". Stoga se Njemačka željeznica, među Nijemcima popularno zvana "die Bahn", zalaže za otvoreno tržište.

Napad je najbolja obrana

"Šteta je što to nije već provedeno u cijeloj Europi. Čak i u nama susjednim zemljama je to dijelom nemoguće. Vjerujemo da bismo djelomičnom privatizacijom Njemačke željeznice učinili nužne korake kojima bismo se obranili od konkurencije na europskom i na svjetskom tržištu", kazao je šef Njemačke željeznice.

U teretnom prometu europske su granice pale još 2004. godine, a 2010. trebao bi slijediti i putnički promet. Za oba se područja Njemačka željeznica smatra dobro opremljenom uz prošlogodišnji promet od 31,3 milijarde eura. To je 4,2 posto više no godinu ranije. No, dok je Željeznica u teretnom prometu zabilježila rast od 2,5 posto, broj putnika pao je za jedan posto. To je, tvrdi Mehdorn, posljedica dugotrajnih štrakova koji su ovu tvrtku pogađali zadnjih mjeseci. Ipak, unatoč povećanju troškova energije te višetjednim štrajkovima strojovođa, vodstvo Njemačkie željeznice može se pohvaliti pozitivnim rezultatima poslovanja. Zarada se popela na 1,72 milijarde eura, što je za oko 40 milijuna više no u 2006. godini.

Vlada nema ništa protiv

Mehdornove težnje za privatizacijom podupire i njemačka vlada. Glasnogovorinca Ministarstva prometa Sabine Mehwald rekla je kako Željeznica ovisi o ulagačima. "Željeznica treba svježi novac. Rješenje za to, koje još treba razraditi, njezina je djelomična privatizacija." Neki su Mehdornu predbacili da je zapostavljenjem infrastrukture, točnije neulaganjem u obnovu i izgradnju pruga, postigao tako dobre financijske rezultate. Mehdorn je pak upozorio i kako bi trebalo mijenjati pravila oko konkurencije s drugim sredstvima prijevoza, prije svega zrakoplovima. "Jedan avion po prosječnom kratkom letu unutar Njemačke plaća 20 posto manje poreza nego jedan korisnik Željeznice na nekoj sličnoj pruzi".

Sljedeći korak je na političaima. Oni bi 28. travnja trebali odlučiti hoće li dopustiti privatizaciju Njemačke željeznice. Trebali bi možda pri tome uzeti u obzir iskustva Velike Britanije, u kojoj mnogi ljutiti putnici svakodnevno u pretrpanim vlakovima koji stalno kasne, proklinju svoju ljutu sudbu i onoga tko im je privatizirao željeznicu.