Tajne labirinta čipke

O legendarnom Putu svile, koji je povezao istočni i zapadni civilizacijski krug, ispričane su mnoge i mistične i romantične priče, zahvaljujući toj ruti Europa je otkrila i mnoge druge materijale osim svile, no manje je poznato da povijesni razvoj jednog vrlo važnog fenomena, koji se svijetom proširio iz Europe – čipke - ni danas nije do kraja istražen.

Iako i danas postoje mnoge nepoznanice o povijesti tog delikatnog ručnoga rada u čiji su nastanak žene ulagale puno truda i vremena, zna se da se čipka razvila u 15. stoljeću u Veneciji. Odatle se taj fenomen proširio i na područje današnje Hrvatske gdje su se razvile tri tehnike – hvarska čipka od niti agave, paška čipka na iglu, te čipka slobodnom rukom, čija se tradicija čuva u Lepoglavi.

Upravo je za taj gradić sjeverozapadne Hrvatske čipka izuzetno važna jer je 30-ih godina prošloga stoljeća čipkarska škola Zlate Šuflaj zaustavila raseljavanje stanovništva. Čipka bi za lepoglavski kraj mogla još jednom odigrati važnu društvenu ulogu – nakon što su tri hrvatske čipke zaštićene te uvrštene na UNESCO-vu listu svjetske baštine, veliki gospodarsko-turistički potencijal tog fenomena na najbolji će mogućni način biti kapitaliziran otvorenjem muzeja.

Muzej čipke - multimedijalno

Nositelj projekta – grad Lepoglava – za osmišljavanje projekta angažirao je agenciju za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu Muze, čija je osnivačica Dragana Lucija Ratković, koja kaže da će temeljni oblikovni element, koji će objediniti 3 etaže i 1000 četvornih metara predviđenoga prostora – biti nit konca koja ispisuje ime Lepoglava: „Ta nit počinje na samom ulazu i u svojim pojavnostima vodi posjetitelje kroz izložbu, negdje kao dvodimenzionalni prikaz, negdje kao prava nit, a negdje izražena multimedijalnim trikovima – nit ima ulogu vodilje izložbom.“

Već na samom ulazu u meditativnu će atmosferu posjetitelja uvesti minimalistički zvukovi udaranja batića. U postav će biti uključena i šira europska tradicija čipkarstva, no središnji će dio biti posvećen hrvatskoj baštini, koja će biti prikazana labirintom. Za one koji ne vole labirinte - objašnjava Dragana Lucija Ratković - izlazi će biti sa svih strana, tako da se posjetitelji neće moći izgubiti: „Ideja je da se putem paravana predstave određena geografska središta, a da se istovremeno s mostića omogući doživljaj „čipkane Hrvatske“.“

Europska ideja čipke

Stalni će postav donijeti još mnoga druga multimedijalna iznenađenje, a prostora će se naći i za galeriju za povremene izložbe, radionice za kreativce i djecu, multifunkcionalnu dvoranu, dokumentacijski centar i mnoge druge sadržaje poput rute čipke, čipkarskog vrta te virtualnog muzeja, a tu je i već postojeći Festival čipke.

Vratimo se Putu svile s početka priče, koji je Dragana Lucija Ratković iskoristila da ilustrira i širi europski kontekst projekta: „To je bio put jedne vrijedne, luksuzne tkanine, koja je s istoka došla u Europu, a čipka je, pak, pravi europski fenomen, koji je nastao u Europi i koji njeguju sve europske zemlje pa u sebi nosi i tu europsku ideju.“

Čipka - budućnost Lepoglave

Za europske ideje veže se, nadaju se autori projekta, i europski novac – gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić smatra da će financijsku konstrukciju zatvoriti – osim uz pomoć Ministarstva kulture – i novcem i EU-ovih fondova: „Mi u Lepoglavi provodimo 5 projekata koje pomažu fondovi Europske unije. To govori o našoj stručnosti, želji i sposobnosti. Kao želite nešto ostvariti morate imati viziju i pronaći ljude koji će to moći provesti u djelo.“

Tim za provođenje zahtjevnog projekta uređenja Muzeja čipke i čipkarstva već je formiran - uz nositelja grad Lepoglavu te već spomenutu agenciju Muze tu je i etnologinja Tihana Petrović Leš, koja je zajedno s agencijom osmislila koncepciju i stalni postav, Studio Cuculić koji je stvorio vizualni identitet te Studio Revolucija - autor multimedije i web stranice.

Autor: Vid Mesarić

Odg. ur.: Z. Arbutina