Tamna strana američkog tržišta rada

Alicia Hannah je 26-godišnja djevojka odrasla u socijalnim stanovima u Brooklynu u New Yorku. Kada se radi o radnom mjestu, Hannah kaže da nije izbirljiva. Ipak, ima poteškoća u pronalaženju posla.

„Za dobivanje posla u New Yorku nije dovoljna završena srednja škola. Potrebno je da ste završili fakultet ili barem izučili zanat“, kaže Hannah koja je bez posla već godinu dana. Ona dodaje da se možda situacija poboljšala za one koji su završili fakultet, ali ne i za ljude poput nje.

Sumnja u službene podatke

Ovakve izjave se ne poklapaju sa službenim podacima o broju nezaposlenih. Naime, u listopadu 2014. godine je broj nezaposlenih prvi put nakon financijske krize 2008. godine iznosio oko šest posto. U studenome čak 5,8 posto. Jedan od razloga je vrsta poslova na tržištu rada. „Broj slabo plaćenih poslova se povećao", kaže Michelle Holder, ekonomist iz New Yorka. „Predsjednik Obama govori da smo radna mjesta koja su bila zatvorena ponovo otvorili. Međutim, problem je što je veliki broj tih poslova, primjerice u restoranima, vrlo loše plaćen. Kvalitativno to nisu ista radna mjesta kakva smo imali ranije“, kaže Holder.

Obeshrabreni radnici

Da bi se bolje shvatili razlozi smanjenja broja nezaposlenih, potrebno je zaviriti iza kulisa. Za razliku od Njemačke, u SAD-u ne postoji određen vremenski rok za prijavljivanje nezaposlenih. Kako bi došlo do statističkih podataka, američko Ministarstvo rada provodi telefonsku anketu u kojoj sudjeluje oko 60.000 domaćinstava. Na temelju tih podataka Ministarstvo objavljuje šest različitih podataka o zaposlenosti, među kojim je i stopa nezaposlenosti.

Podatkom o stopi nezaposlenosti su obuhvaćene samo osobe koje su bez posla i koje aktivno traže posao ili osobe koje žele raditi. U to dakle ne ulaze tzv. „obeshrabreni radnici“, odnosno oni koji uopće ne traže posao jer vjeruju da ga ionako neće naći.

Prepuni američki zatvori

Za mnoge je odlazak u vojsku dobro rješenje. „SAD ima najveću vojsku na svijetu. Vojska u svoje redove prima osobe koje bi inače bile nezaposlene“, kaže ekonomist Geert Dhond. I još jedan zanimljivi fenomen: SAD ima najveći broj zatvorenika na svijetu. „Zatvorenici također nisu obuhvaćeni podacima o stopi nezaposlenosti iako su bez posla. Zbog toga su brojke o nezaposlenosti problematične“, kaže Dhondt.

Sociologinja Saskia Sassen, profesorica na Columbia University u New Yorku, u intervjuu za DW kaže da u SAD-u ima muškaraca, prije svega Afroamerikanaca, starih između 33 i 35 godina, koji nikada u životu nisu imali posao. „Oni se teško mogu okarakterizirati kao dugoročno nezaposlene osobe. Oni nisu uključeni u tržište rada i vjerojatno nikada neće naći posao“, kaže Sassen.

Američki san

Bez obzira na sve, američki san o uspinjanju na društvenoj ljestvici i dalje živi. Za to je najbolji primjer tečaj koji organizira "Brooklyn Workforce Innovations" na kojem se osobe koje žive u socijalnim stanovima obučavaju za poslove domara. „Moja motivacija je moj sin“, kaže Radell Felton, jedan od polaznika tečaja. Felton je kao i Hannah odrastao u jednom od socijalnih stanova u Brooklynu, četvrti u kojoj i dalje živi. „Želim zaraditi dovoljno novca kako bih mogao sam prehranjivati svoju obitelj“, kaže Radell Felton.