Teška dilema za čuvare eura

Utoliko je današnje objavljivanje povećanja kamatne stope u zoni eura bila i više nego farsa: za to se već znalo tjednima a i sa dionicama se ništa osobito nije dogodilo. Jer one su, zbog nafte ionako već na dnu.

Svi znaju svačje karte

Zapravo je već početkom lipnja direktor Europske središnje banke, Claude Trichet najavio povećanje temeljne kamatne stope i još jedino pitanje je bilo - za koliko. Bila su moguća dva scenarija - a upravo oni svjedoče i o dubokoj podijeljenosti koja vlada u Vijeću guvernera Europske središnje banke. Problem je jasan: stopa poskupljenja u zoni eura je dostigla alarmirajuću razinu od 4 postotka. Zemlje poput Njemačke tu ne vide drugog rješenja nego da se Europska središnja banka drži svoje osnovne zadaće, dakle zaštite stabilnosti eura. Drugim riječima - povećati kamatnu stopu koja je još u lipnju prošle godine bila određena na 4%. Druga struja u Vijeću - koju na primjer podržava i trenutni predsjedavajući Unijom, francuski predsjednik Sarkozy, za istu bolest predlaže drugi lijek: da, stopa poskupljenja jest 4% ali razlog jest sve skuplja nafta. Ako se pak kamata poveća, onda će gospodarstvo zapravo imati dvije prepreke: i skupu naftu i skupe kredite za nove investicije.

Ako konjuktura izdrži - kamata će i dalje rasti

Privremeni kompromis u ovoj dilemi se također već dugo pretpostavljao, ali ovaj četvrtak (3.7.) je i službeno odlučen: minimalno povećanje kamatne stope za četvrtinu postotka, na 4,25%. Na burzama se nakon što je objavljena ova vijest nije dogodilo ništa dramatično - jer je to gotovo nemoguće: vrijednost dionica je već ionako na samom dnu i indeks njemačke burze DAX je dotakao najnižu točku zabilježenu ove godine. Mnogo je teže pitanje, što će biti dalje: Trichet je najavio da ako veći kamati ne ugroze gospodarski rast, da je sklon već ove godine još više povećati kamatnu stopu kako bi naveo građane na štednju.(aš)