Tehnička zvanja - još uvijek muška domena

Znanstvenici s Tehničkog univerziteta u Darmstadtu proveli su ispitivanje o ravnopravnosti žena i muškaraca u jednoj klasičnoj muškoj domeni - u tehničkim i prirodno-znanstvenim zvanjima. "Poslodavci s velikom distancom i kolebanjem zapošljavaju žene u tim zvanjima. To pokazuju podaci o stanju na tržištu rada i stoga smo odlučili to pitanje pomnije istražiti," kaže profesorica Baerbel Krais, voditeljica studije.

Što im savjetovati?

Na osnovu ispitivanja oko 9.000 zaposlenih žena koje su studirale kemiju, informatiku, fiziku ili inženjerske znanosti pokazalo se da se većina njih ne osjeća priznatima, da imaju slabije izglede za uspješne karijere, a nerijetko rade u strukama koje nemaju veze s njihovim studijem. Stoga je upitno koliko je opravdano savjetovati ženama da biraju upravo te pozive: "Može li se ženama mirne savjesti savjetovati da se posvete zvanju u kojem neće biti tako uspješne kao njihove muške kolege. Možeš se truditi koliko god hoćeš, možeš dati sve od sebe - ipak nećeš imati toiko uspjeha kao tvoje kolege. To je zaista teško pitanje - kakav savjet dati ženama."
To pitanje nema nikakve veze s kvalifikacijama - žene najčešće imaju, što više, bolje startne pozicije: imaju bolje ocjene, studiraju kraće, često dolaze iz obitelji u kojima su zastupljena inžinjerska i prirodno-tehnička zvanja. No, očito sve to nije dovoljno. Da bi bile uspješne u tom području, žene moraju biti iznadprosječno dobre, napominje Yvonne Haffner, znanstvena suradnica istraživanja: "Kad je riječ o ocjenama - uz jako dobre, odnosno najbolje ocjene, šanse su nešto veće, ali još uvijek ne tako velike kao kod muškaraca s najlošijim ocjenama."

Žene s djecom uspješnije

U ovoj se studiji objašnjava još jedan fenomen: tijekom posljednjih desetljeća u visokokvalificiranim zvanjima nametnulo se načelo totalne identifikacije sa zvanjem, što se manifestira prije svega u produljenom radnom vremenu. Taj zahtjev muškarci mogu daleko lakše ispuniti nego žene, jer je njihova životna situacija različita od njihovih kolega: većina zaposlenih žena žive s muškarcima koji su isto tako zaposleni, ili pak žive same - ukupno oko 20 posto njih, dok većina muškaraca živi s partnericama koje nisu zaposlene.
Studija ukazuje na još jedan fenomen: žene koje imaju djecu uspješnije su od žena koje nemaju djecu: "Ženama se ne isplati odustajati od djece, jer njihove poslovne šanse time nisu ništa bolje. Problem je u tome što u područjima prirodnih znanosti i inženjerskih zvanja vlada radna kultura koja je tipična za muške domene i to nije nešto što se svjesno kontrolira, " kaže profesorica Krais.

Naučiti muškarce da prihvate žene

U takvom radnom okruženju ženama nije lako učvrstiti svoj položaj, jer su muškarci navikli samo međusobno komunicirati. Studija ukazuje na to da žene koje u tim zvanjima rade samostalno imaju više uspjeha od žena koje su zaposlene u tvrtkama u kojima većinom rade njihove muške kolege. Trebalo bi se potruditi da dođe do promjene takve situacije: "Što možemo učiniti i kako možemo naučiti prihvaćati žene, cijeniti njihov doprinos i izgraditi povjerenje. To su teme o kojima bi zapravo muškarci trebali diskutirati - što je to toliko specifično "muško" u toj muškoj kulturi. Kako da stvorimo otvorenije socijalno okruženje u kojem se ne prihvaćaju samo ustaljeni obrasci, mislim da je o tome vrlo bitno razmišljati", ističe voditeljica studije o ravnopravnosti muškaraca i žena u tehničkim i prirodno-znanstvenim zvanjima.
Neki poslodavci ipak pokušavaju posljednih godina privući što više mladih žena za tehnička zvanja. U međuvremenu je porastao broj žena zaposlenih u tehničkim i prirodno-znanstvenim zvanjima, ali to još uvijek nije dovelo do promjene radne kulture u tim sredinama.