Tjedan u Berlinu u znaku proširenja Unije
1. svibnja 2004
Oglas
"Vise od 45 milijuna ljudi u Evropi je stradalo u drugom svjetskom ratu...i to
je bilo pred samo 60 godina. Na toj pozadini se mora reci da sve debate o
ekonomiji, porezu, preseljenju poduzeca... ma koliko bile opravdane, ne
predstavljaju nista u odnosu na ovu povjesnu dimenziju"- tako je kancelar
Schröder u svom zaista drzavnickom, suverenom i sigurnom istupu pred
Bundestagom ne samo jos jednom istakao pozitivne aspekte povecane Unije nego i
formalno poceo cijeli niz manifestacija kojima ce se ovdje to obiljeziti- u
mjestima zu poljsko-njemacku granicu te u Berlinu, za kojeg to znaci
geopoliticku promjenu; od grada na obodu pomice se gotovo u srce nove Evrope.
Ekonomski, po Schröderu, unatoc dijelom i opravdanih strahova od nove
konkurencije jeftine radne snage, treba gledati dugorocno:
"Njemacka je medju novim clanicama gotovo posvuda na prvom mjestu kao
vanjskotrgovinski partner...i zato je bas ona zemlja koja ce najvise
profitirati..."
No sada su u prvom planu politicke koristi...
"Mir kroz integraciju, to spada medju recepte uspjeha Unije...ali moramo
shvatiti da mir nije sam po sebi razumljiv svuda u Evropi...posebno na balkanu,
gdje ce stoga biti potrebno nastaviti nas angazman bez cega ona nece imati ni
sigurnost niti perspektivu..."
a ona je, smatra kancelar i za tu regiju jasna:
"Ja osobno vjerujem da na Balkanu sigurnost koju bi ljudi sami tamo uspostavili
ne mozemo ocekivati bez da tom prostoru pruzimo dugorocnu Evropsku perspektivu-
a to znaci i da je odluka komisije Hrvatskoj, koja je najdalje odmakla
...otvoriti izglede za pregovore o pristupu, bila ispravna..."
I ministar vanjskih poslova Fischer , iako nije govorio o konkretnim zemljama,
politicku dimenziju prosirenja drzi ne samo vaznom za one koji su njime vec
obuhvaceni:
"Jer sto to znaci vidimo jos uvijek na Balkanu..
Unutrasnju opasnost nacionalizma, u regiji Zapadnog balkana nismo prevladali,
podsjecam na razvoj na Kosovu gdje je jasno da bi bez Natoa i Evropske Unije i
na kraju perspektive za Bruxelles stari konflikti opet izbili..."
Uvjerenje koje dijeli i opozicija. No za konzervativne za buduca prosirenja
postoje jasne granice, naglasila je sefica CDU-a Angela Merkel:
"Rumunjska i Bugarska ce se prikljuciti 2007, Hrvatska je postavila zahtej i ja
ga podrzavam ali ono o cemu treba diskutirati je kako ce biti s Turskom."- a tu
i u Bundestagu , bez obzira na svo svecarsko raspolozenje, prestaje sloga
izmedju crveno-zelene koalicije i opozicije: zatim su izbile i kontrocverze oko
buduce evropske porezne politike a konacno je ulje na vatru je dodao i sef
Liberala, Westerwelle, predlozivsi da se i u Njemackoj o buducem evropskom
Ustavu gradjani izjasne na referendumu. Tako se debata koja je trebala biti
svecani doprinos Budestaga predstojecem prosirenju, opretvorila u uobicajeni
parlamentarni okrsaj sto je mozda manje prigodnicarska ali vrlo realna
dobrodoslica.
U samoj noci formalnog pristupa slavilo se posebno u Frankfurtu na Odri i
Stubicama, gdje su tocno u ponoc na mostu koji je ujedno i granica, ministar
vanjskih poslova Fischer i njegov poljski kolega Cimosevic simbolicki prerezali
rampu. Razlicitih manifestacija je bilo i na njemacko -ceskoj granici a u gradu
na tromedju, Zittau je , kao posebno zasluzan za pomirenje, govorio bivsi
konzervativni kancelar, Kohl za kojeg je takodjer mir najvazniji rezultat
prosirenja Evropske Unije:
"Poruka ovog trenutka je, nikad vise rat u Evropi- ne zelimo nove vojnicke
grobove niti ikad vise ici jedni protiv drugih u rat - to je najvaznije
obrazlozenje za ujedinjavanje Evrope."
Njemacki predsjednik Rau je pak dan uoci formalnog prosirenja govorio pred oba
doma poljskog parlamenta, da bi gradjanima Poljske i na taj nacin pokazao kako
nemaju razloga za bilo kakve bojazni, pa ni od Njemacke- culo se u njegovom
krugu.
Unatoc razlicitih ekonomskih rezervi i strahova, posebno u pogranicnim regijama,
u cjelini Njemacka prosirenje Unije politicki docekuje s mjesavinom optimizma i
realizma- u koji se moze ubrojiti i velika konferencija o antisemitizmu ciji je
vazan aspekt ovog tjedna u Berlinu bio razmjer te pojave u novim
drzavama-clanicama Unije. Po Paulu Spiegelu, predsjedavajucem njemackog
centralnog zidovskog vijeca problem o kojem se dosad premalo govorilo:
"Za prosirenu Evropu ce to ubuduce morati znaciti i intnezivnije suocavanje s u
mnogim istocnoevropskim drzavama i dalje siroko rasprostranjenom tradicionalnom
antisemitizmu. Borba protiv svakog oblika antisemitizma time moze postati tezom,
kompliciranijom i dugotrajnijom nego sto se dosad pretpostavljalo."
No za tu borbu ce postojati ne samo volja nego i djelotvorne metode ukoliko se
ostvari ono sto su na dvodnevnom berlinskom skupu- jednoglasno- odlucile
delegacije 55 drzava Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju, koja je bila
organizator. Usvojena je tzv. berlinska deklaracija koja clanice obavezuje kako
na promatranje i registriranje antisemitskih ispada i pocinilaca tako na cuvanje
sjecanja na holocaust te edukaciju protiv svakog oblika rasizma. U dva dana
konferencija se posebno bavila analiziranjem novih, suptilnih oblika
anztisemitizma- njegova sirenja novim medijima kao sto je internet ili njegovom
prikrivanju iza , inace legitimne, kritike izraelske politike na bliskom istoku.
Poljski predsjednik Kvasnjevski je pak u berlinskim novinama odbacio tvrdnje o
"tradicionalnom " istocnoevropskom antisemitizmu- on misli da nijedan narod
njemu nije skloniji od drugog te da su ispadi pojedinacni.O situaciji u
Hrvatzskoj je govorio ministra vanjskih poslova Zuztul koji se na konferenciji,
bar za promatrace, pojavio neocekivano- najprije je bio najavljen nizi nivo.
Zuzul je ocrtao apsolutno politicki korektne pozicije aktualne Hrvatske vlade, u
govoru koji je podsjecao na jasenovacki istup premijera sanadera pa se treba
nadati da je to iskreno stanoviste HDZ-a ciji su prvaci i utemeljitelji , ne
tako davno, davali drugacije izjave.Delegaciju Bosne i Hercegovine je vodio
ministar sarajevske vlade za manjinske odnose, Mersad Kebo a Srbije i Crne Gore
crnogorskio ministar Burzan koji kao i svi ostali berlinski skup drzi punim
uspjehom:
Ankete koje su objavljene uoci konferencije u cjelini pokazuju da je
antisemitizam u Evropi u porastu- stoga je, nazalost, taj skup i bio nuzan-
rekao je kancelar Svhröder koji je na kraju primio sudionike a izmedju ostalih
kratko razgovarao i s predsjednikom zidovske zajednice u Srbiji, Singerom.
Tragicno je sto se i 60 godina nakon drugog svjetskog rata Zidovi u Evropi
moraju bojati fizickog i emocionalnog nasilja, rekao je bivsi logoras i dobitnik
Nobelove nagrade za mir, Elli Wiesel a isto je obrazlozenje ponovio i njemacki
domacin, ministar vanjskih poslova Fischer:
"Trauma koju smo morali prozivjeti u dvadesetom stoljecu, genocid na evropskim
Zidovima- ta trauma nas sve obavezuje da antisemitizmu i rasizmu u globalnom
svijetu odreknemo svaku buducnost."
Deklaracija sama po sebi, ma s koliko suglasnosti bila prihvacena, nece nista
promijeniti ukoliko se ne provede- ali vec i sam njezin tekst pokazao da je
praksa izuzetno kompleksna: iako su se svi slozili da medjunarodna situacija ili
krize ne opravdavaju antisemitizam, detaljno izjasnjavanje u odnosu na njegovo
pojavljivanje u kontekstu bliskoistocnog sukoba je u tekstu izbjegnuta. No,
Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju ima veliko iskustvo- i ukidanje
blokovskih napetosti je pocelo monitoringom i jacanjem mjera povjerenja. Stoga
su se na kraju svi suglasili da je odrzavanje te konferencije bilo novi povjesni
korak za Oess. Samo je jedna vijest na kraju tjedna zatamnila raspolozenje u
Berlinu. Vlada je morala reducirati svoju privrednu prognozu: nakon sto su to
najavili privredni strucnjaci, i ministar za rad i privredu, Clement je morao
priznati se, nakon slabog prvog kvartala za 2004 ocekuje porast od 1,5 posto,
pola postotka manje od prvobitnih najava. No knjinkturalni oporavak se u cjelini
vec osjeca i u prvom redu zasniva na snaznom rastu njemackog izvoza koji ce i u
ovoj godini porasti za vise od 6 % . Sto ce u tome biti udio upravo prosirenog
novog dijela Unije- to je jedno od pitanja kojim cemo se svakako jos baviti
je bilo pred samo 60 godina. Na toj pozadini se mora reci da sve debate o
ekonomiji, porezu, preseljenju poduzeca... ma koliko bile opravdane, ne
predstavljaju nista u odnosu na ovu povjesnu dimenziju"- tako je kancelar
Schröder u svom zaista drzavnickom, suverenom i sigurnom istupu pred
Bundestagom ne samo jos jednom istakao pozitivne aspekte povecane Unije nego i
formalno poceo cijeli niz manifestacija kojima ce se ovdje to obiljeziti- u
mjestima zu poljsko-njemacku granicu te u Berlinu, za kojeg to znaci
geopoliticku promjenu; od grada na obodu pomice se gotovo u srce nove Evrope.
Ekonomski, po Schröderu, unatoc dijelom i opravdanih strahova od nove
konkurencije jeftine radne snage, treba gledati dugorocno:
"Njemacka je medju novim clanicama gotovo posvuda na prvom mjestu kao
vanjskotrgovinski partner...i zato je bas ona zemlja koja ce najvise
profitirati..."
No sada su u prvom planu politicke koristi...
"Mir kroz integraciju, to spada medju recepte uspjeha Unije...ali moramo
shvatiti da mir nije sam po sebi razumljiv svuda u Evropi...posebno na balkanu,
gdje ce stoga biti potrebno nastaviti nas angazman bez cega ona nece imati ni
sigurnost niti perspektivu..."
a ona je, smatra kancelar i za tu regiju jasna:
"Ja osobno vjerujem da na Balkanu sigurnost koju bi ljudi sami tamo uspostavili
ne mozemo ocekivati bez da tom prostoru pruzimo dugorocnu Evropsku perspektivu-
a to znaci i da je odluka komisije Hrvatskoj, koja je najdalje odmakla
...otvoriti izglede za pregovore o pristupu, bila ispravna..."
I ministar vanjskih poslova Fischer , iako nije govorio o konkretnim zemljama,
politicku dimenziju prosirenja drzi ne samo vaznom za one koji su njime vec
obuhvaceni:
"Jer sto to znaci vidimo jos uvijek na Balkanu..
Unutrasnju opasnost nacionalizma, u regiji Zapadnog balkana nismo prevladali,
podsjecam na razvoj na Kosovu gdje je jasno da bi bez Natoa i Evropske Unije i
na kraju perspektive za Bruxelles stari konflikti opet izbili..."
Uvjerenje koje dijeli i opozicija. No za konzervativne za buduca prosirenja
postoje jasne granice, naglasila je sefica CDU-a Angela Merkel:
"Rumunjska i Bugarska ce se prikljuciti 2007, Hrvatska je postavila zahtej i ja
ga podrzavam ali ono o cemu treba diskutirati je kako ce biti s Turskom."- a tu
i u Bundestagu , bez obzira na svo svecarsko raspolozenje, prestaje sloga
izmedju crveno-zelene koalicije i opozicije: zatim su izbile i kontrocverze oko
buduce evropske porezne politike a konacno je ulje na vatru je dodao i sef
Liberala, Westerwelle, predlozivsi da se i u Njemackoj o buducem evropskom
Ustavu gradjani izjasne na referendumu. Tako se debata koja je trebala biti
svecani doprinos Budestaga predstojecem prosirenju, opretvorila u uobicajeni
parlamentarni okrsaj sto je mozda manje prigodnicarska ali vrlo realna
dobrodoslica.
U samoj noci formalnog pristupa slavilo se posebno u Frankfurtu na Odri i
Stubicama, gdje su tocno u ponoc na mostu koji je ujedno i granica, ministar
vanjskih poslova Fischer i njegov poljski kolega Cimosevic simbolicki prerezali
rampu. Razlicitih manifestacija je bilo i na njemacko -ceskoj granici a u gradu
na tromedju, Zittau je , kao posebno zasluzan za pomirenje, govorio bivsi
konzervativni kancelar, Kohl za kojeg je takodjer mir najvazniji rezultat
prosirenja Evropske Unije:
"Poruka ovog trenutka je, nikad vise rat u Evropi- ne zelimo nove vojnicke
grobove niti ikad vise ici jedni protiv drugih u rat - to je najvaznije
obrazlozenje za ujedinjavanje Evrope."
Njemacki predsjednik Rau je pak dan uoci formalnog prosirenja govorio pred oba
doma poljskog parlamenta, da bi gradjanima Poljske i na taj nacin pokazao kako
nemaju razloga za bilo kakve bojazni, pa ni od Njemacke- culo se u njegovom
krugu.
Unatoc razlicitih ekonomskih rezervi i strahova, posebno u pogranicnim regijama,
u cjelini Njemacka prosirenje Unije politicki docekuje s mjesavinom optimizma i
realizma- u koji se moze ubrojiti i velika konferencija o antisemitizmu ciji je
vazan aspekt ovog tjedna u Berlinu bio razmjer te pojave u novim
drzavama-clanicama Unije. Po Paulu Spiegelu, predsjedavajucem njemackog
centralnog zidovskog vijeca problem o kojem se dosad premalo govorilo:
"Za prosirenu Evropu ce to ubuduce morati znaciti i intnezivnije suocavanje s u
mnogim istocnoevropskim drzavama i dalje siroko rasprostranjenom tradicionalnom
antisemitizmu. Borba protiv svakog oblika antisemitizma time moze postati tezom,
kompliciranijom i dugotrajnijom nego sto se dosad pretpostavljalo."
No za tu borbu ce postojati ne samo volja nego i djelotvorne metode ukoliko se
ostvari ono sto su na dvodnevnom berlinskom skupu- jednoglasno- odlucile
delegacije 55 drzava Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju, koja je bila
organizator. Usvojena je tzv. berlinska deklaracija koja clanice obavezuje kako
na promatranje i registriranje antisemitskih ispada i pocinilaca tako na cuvanje
sjecanja na holocaust te edukaciju protiv svakog oblika rasizma. U dva dana
konferencija se posebno bavila analiziranjem novih, suptilnih oblika
anztisemitizma- njegova sirenja novim medijima kao sto je internet ili njegovom
prikrivanju iza , inace legitimne, kritike izraelske politike na bliskom istoku.
Poljski predsjednik Kvasnjevski je pak u berlinskim novinama odbacio tvrdnje o
"tradicionalnom " istocnoevropskom antisemitizmu- on misli da nijedan narod
njemu nije skloniji od drugog te da su ispadi pojedinacni.O situaciji u
Hrvatzskoj je govorio ministra vanjskih poslova Zuztul koji se na konferenciji,
bar za promatrace, pojavio neocekivano- najprije je bio najavljen nizi nivo.
Zuzul je ocrtao apsolutno politicki korektne pozicije aktualne Hrvatske vlade, u
govoru koji je podsjecao na jasenovacki istup premijera sanadera pa se treba
nadati da je to iskreno stanoviste HDZ-a ciji su prvaci i utemeljitelji , ne
tako davno, davali drugacije izjave.Delegaciju Bosne i Hercegovine je vodio
ministar sarajevske vlade za manjinske odnose, Mersad Kebo a Srbije i Crne Gore
crnogorskio ministar Burzan koji kao i svi ostali berlinski skup drzi punim
uspjehom:
Ankete koje su objavljene uoci konferencije u cjelini pokazuju da je
antisemitizam u Evropi u porastu- stoga je, nazalost, taj skup i bio nuzan-
rekao je kancelar Svhröder koji je na kraju primio sudionike a izmedju ostalih
kratko razgovarao i s predsjednikom zidovske zajednice u Srbiji, Singerom.
Tragicno je sto se i 60 godina nakon drugog svjetskog rata Zidovi u Evropi
moraju bojati fizickog i emocionalnog nasilja, rekao je bivsi logoras i dobitnik
Nobelove nagrade za mir, Elli Wiesel a isto je obrazlozenje ponovio i njemacki
domacin, ministar vanjskih poslova Fischer:
"Trauma koju smo morali prozivjeti u dvadesetom stoljecu, genocid na evropskim
Zidovima- ta trauma nas sve obavezuje da antisemitizmu i rasizmu u globalnom
svijetu odreknemo svaku buducnost."
Deklaracija sama po sebi, ma s koliko suglasnosti bila prihvacena, nece nista
promijeniti ukoliko se ne provede- ali vec i sam njezin tekst pokazao da je
praksa izuzetno kompleksna: iako su se svi slozili da medjunarodna situacija ili
krize ne opravdavaju antisemitizam, detaljno izjasnjavanje u odnosu na njegovo
pojavljivanje u kontekstu bliskoistocnog sukoba je u tekstu izbjegnuta. No,
Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju ima veliko iskustvo- i ukidanje
blokovskih napetosti je pocelo monitoringom i jacanjem mjera povjerenja. Stoga
su se na kraju svi suglasili da je odrzavanje te konferencije bilo novi povjesni
korak za Oess. Samo je jedna vijest na kraju tjedna zatamnila raspolozenje u
Berlinu. Vlada je morala reducirati svoju privrednu prognozu: nakon sto su to
najavili privredni strucnjaci, i ministar za rad i privredu, Clement je morao
priznati se, nakon slabog prvog kvartala za 2004 ocekuje porast od 1,5 posto,
pola postotka manje od prvobitnih najava. No knjinkturalni oporavak se u cjelini
vec osjeca i u prvom redu zasniva na snaznom rastu njemackog izvoza koji ce i u
ovoj godini porasti za vise od 6 % . Sto ce u tome biti udio upravo prosirenog
novog dijela Unije- to je jedno od pitanja kojim cemo se svakako jos baviti
Oglas