Tri puta više slučajeva ospica od prošle godine

Svjetska zdravstvena organizacija imala je namjeru već do 2020. praktično iskorijeniti ospice. Sad pak mora zvoniti na uzbunu zbog golemog porasta broja oboljelih. To pak opet otvara i pitanje obaveznog cijepljenja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je u prvom kvartalu 2019. evidentirala 112.000 slučajeva oboljenja od ospica (morbila, ponekad se one zovu i male ili „dječje" boginje makar itekako pogađaju i odrasle). Prošle godine u istom razdoblju je zabilježeno 28.000 oboljenja i makar su tada obuhvaćeni podaci iz 163, a ove godine iz 170 zemalja, to je porast koji je daleko od bezopasnog razvoja. Podaci su još uvijek preliminarni i nepotpuni, ali je to „jasan prepoznatljiv razvoj", kaže zdravstvena organizacija koja djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda. S jedne strane, moguće je da će neke zemlje tek kasnije javiti stanje, ali iskustvo govori i da veliki broj oboljenja ovom izuzetno zaraznom bolešću nikad nije prijavljen.

Porast broja infekcija je posebno izražen u Africi – Demokratskoj Republici Kongu, Etiopiji, Sudanu, u Aziji - Mijanmaru, Filipinima i Tajlandu, ali i na istoku Europe, u Gruziji, Kazahstanu i Ukrajini. Manji porast je zabilježen i u obje Amerike i u regiji Pacifika. Ospice mogu izazvati i opasne komplikacije pa i smrt. Ali opet, više od 95 posto smrtnih slučajeva je zabilježeno u zemljama s niskim prihodima i lošom zdravstvenom skrbi. Baš kao što ta bolest najčešće i pogađa mališane, tako je i među žrtvama mnogo djece.

"Pikica" nije ugodna, ali je veoma učinkovita. Tu se doista otvara pitanje, kakva je to "sloboda" dopustiti mališanu da onda ipak oboli.

Rasprave umjesto cjepiva

WHO je težio potpuno iskorijeniti ospice do 2020. u najmanje pet od šest regija svijeta. Umjesto toga, bilježi se golem rast broja oboljelih i u zemljama koje su inače imale dobar sustav zaštite i cijepljenja, poput SAD-a, Izraela, Tajlanda i Tunisa. Učinak cjepiva kojim se mališani cijepe dva puta u životu – prvi put u dobi od 15 mjeseci, a drugi put u prvom razredu osnovne škole, je veoma dobar, ali u mnogim zemljama se povela rasprava o takvom obveznom cijepljenju. Tako i u tim zemljama se bolest prije svega proširila među onima koji su odbili prevenciju.

Ta se rasprava vodi i u Njemačkoj: pozivajući se na „slobodu odluke" cijepljenje nije obvezno, ali neke pokrajine opet razmatraju uvođenje obvezne prevencije.

Ovi podaci o širenju ospica su svakako zabrinjavajući, ali su još daleko od epidemije koja je izbila 2017. godine kada je umrlo 110.000 osoba diljem svijeta. Opasna virusna bolest prenosi se isključivo od drugih zaraženih osoba i izaziva visoku temperaturu, bolove u mišićima, suhi kašalj, često i bol u grlu i osjetljivost na svjetlo i iscjedak iz nosa. Kasnije se onda pojavljuju i tipične crvene pjege po čitavom tijelu.

Makar neke obitelji čak šalju svoje mališane oboljelim vršnjacima „da to brzo prebole", ta bolest se nipošto ne smije podcijeniti. Ona lako može izazvati i razne opasne upale – pluća, srednjeg uha, moždane ovojnice s kobnim posljedicama koje takva oboljenja mogu imati. Kod liječenja svakako treba znati kako se nipošto ne smije davati aspirin nego tek paracetamol, a kao i kod svih drugih virusnih oboljenja se sve svodi na jačanje metabolizma oboljelog.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Povezani sadržaji

Pratite nas