Trojni sastanak na vrhu-Blair, Chirac, Schröder- je svakako ...

vanjskopoliticki vrhunac tjedna u Berlinu- i primjereni uvod za predstojeci odlazak sve trojice politicara na otvaranje generalne skupstine Ujedinjenih Naroda, odnosno priprema za njihove odvojene sastanke s americkim predsjednikom- ali prije toga je u Berlinu takodjer bilo velike politike: na njemacko-francuskim konzultacijama koje su ovog puta imale sasvim poseban oblik:

"Najvazniji rezultat naseg sastanka je nase zajednicko uvjerenje da Evropa ne smije cekati da pocne ekonomski rast nego mora ici u potragu za njim"- tako je francuski predsjednik Chirac sazeo sustinu zajednicke izjave kojima su zavsile berlinske njemacko-francuske konzultacije. Ti su sastanci rutina, jos od vremena Kohla i Mitteranda- ali ipak se nesto dogodilo prvi puta.Jos nikad dosad nisu zajedno zasjedala dva kabineta, u punom sastavu. Prosirena runda je dogovorena na prvom sastanku francuskog i njemackog parlamenta, najprije u Parizu a zatim u Berlinu- prije nekoliko mjeseci- no svrha svega nije bila samo demonstracija prijateljstva- iako se i to dogadjalo na svakom koraku. No, Francuska i Njemacka zaista u prvom redu zele zajednicki pokrenuti privredu- koja u obje zemlje trenutno ne stoji najbolje, iako je njemacka situacija ocito jos teza od one u susjedstvu. Stoga je geslo sastanka bilo-bolje zajedno raditi nego zajedno jadikovati - ili kako je rekao kancelar Schröder:

"Cinjenica je da mi u Njemackoj trecu godinu zaredom imamo fazu stagnacije koja ima negativno djelovanje i na ostale. Zbog toga i kazem,o da se, i u nacionalnim okvirima, moramo pobrinuti da Njemacka opet preuzme svopju vodecui privrednu ulogu...pomocu Agende 2010, pomocu ranijeg uvodjenja porezne reforme...od cega ocekujemo impulse za vlastitu zemlju ali i za druge."

Francuska i Njemacka svoj konkretan doprinos brzem oporavku evropske ekonomije vide u velikim inevsticijskim projektima. Dvije vlade su dogovorile desatak zajednickih projekata u podrucju gradnje prometne infrastrukture.

telekominikacija, znanosti i istrazivanja te ekologije - u vrijednosti od namjanje tri milijarde Eura, iako na konferenciji za stampu o novcu nisu htjeli govoriti- niti o visini iznosa koji se planira utrositi za tu neku vrstu evropskog Njew Deala a jos manje o nacinima na koji ce se sredstva namaci. Ta pojedinost je u prvim reakcijama izazvala i najvise klritike- jer investirati stvarajuci nove dugove, nitko ne drzi osobito racionalnim korakom, u situaciji kada i Francuska i Njemacka nemaju izgleda zaduzenost odrzati na granici koju zahtjeva evropski stabilizacijski pakt. Osim toga, po procjenama svjetskih ekonomskih strucnjaka, Njemacka ce u ovoj godini jedina medju petnaestoricom imati nulti rast- za crveno-zelenu koaliciju razlog za jos ozbiljnije promisljanje socijalnih reformi- tema kojom se poceo baviti cak i ministra vanjskih poslova- iako je vladin predstavnik za javnost najprije pokusao spustiti loptu.

"To je trenutno pitanje o kojem se interno debatira u strankama koalicije- savezna vlada ce medjutim nakon toga sama odrediti svoje misljenje- a zasad se to jos nije dogodilo."- tako je jos u ponedjeljak na redovitoj konferenciji za stampu stvari predstavio vladin portparol, Anda.

No, medjustranacka debata o takozvanom opcem, gradjanskom osiguranju- Bürgerversicherung- je dobila na brzini najkasnije nakon sto se u nju intenzivno ukljucio politicar koji se inace bavi vanjskim poslovima; sam ministar Joscka Fischer. On je veliki zagovornik takvog novog modela socijalnog odnosno zdrvastvenog osiguranja, ciji su detalji precizirani i u tzv. Rürupovom izvjestaju a mogli bi se najkrace svesti na "svi za sve". Za razliku od sadasnjeg modela po kojem se zaposleni sami odlucuju za privatne ili drzavne osiguravajuce kase , izmedju ostalog i prema visini dohotka- dok drzavni sluzbenici za svoje osiguranje ne placaju nista- Bürgerversichjerung bi obuhvatio i zaposlene i cinovnike i samostalne a visina uplata bi se odredjivala i prema necijem imetku od kamata, akcija ili nekretnina.Privatna osiguranja za bolje stojece bi seu sustini ukinula odnosno sluzila samo jos za osiguravanje dodatnih rizika, onih koji ne bi bili ukljuceni u opce osiguranje. Model se na prvi pogled cini prilicno populistickim, solidarnost i jednaki uvjeti za sve- a zeleni, na cijem je predsjednistvu za njega Fischer izricito pledirao, tvrde da bi osigurao ono stzo je vladi najvaznije: zadrzavanje sadasnje, ionako vec visoke stope izdvajanja bez smanjivanja prava- odnosno da bi pojeftionio rad. Privreda je u prvim reakcijama odlucno protiv, zu opravdanje da se radi o povrsnoj a ne nuznoj stvarnoj strukturnoj reformi- uvjerenje koje dijeli i sef Liberalne stranke, Westerwelle:

"Mi smatramo da je sloboda izbora bolja nego bila kakva prisilna blagajna. Vec i ta rijec gradjansko osiguranje je cisto zavaravanje biraca...jert ne radi se o olaksanju nego samo novom opterecenju."

Da se radi o prebacivanju troskova za saniranje ostecenog zdravstvenog sistema na gradjane smatra i generalni sekretar CDU-a Meyer. "Time nece biti rijesen ni jedan jedini problem...
To je otprilike kao da covjek ima zardjalu kantu - ona nece postati bolja jednostavno zato jer vise ljudi u nju sipa vodu."

Protiv Fischerova prijedloga je u pocetku bio i SPD- ali iz kancelarskog ureda se, tvrde upuceni, nazire popustanje zahtjevima Zelenih.Nakon sto je najprije receno da promjene te vrste mogu doci u obzir za kraj desetljeca, odjednom se najavljuje da bi novi model osiguranja mogao postati temom vec na za iduci mjesec planiranom koalicionom sastanku o socijalnim reformama.

Imoze se ocekivati da ce tu tradicionalnim socijalnim vrijednostima odani socijaldemokrati kancelara Schrödera izloziti kritici- iako ekonomski pokazatelji jednostavno namecu ono sto vlada naziva reformama a pogodjeni kracenjem socijalnih prava. Jedna reforma na medjunarodnom planu, pokusaj da se u medjunarodne trgovinske odnose unese vise pravednosti, je u tjednu koji zavrsava medjutim definitivno morala biti proglasena neuspjelom. Na razocaranje njemacke delegacije, konferencija svjetske trgovinske organizacije u Cancunu nije donijela dogovor- ali Berlin nece odustati:

I dalje cemo raditi pritisak-tako je njemacka ministarka za zastitu potrosaca i poljoprivredu, Künast, formulirala vladinu reakciju na neuspjeh konferencije svjetske trgovinske organizacije u Cancunu.

Spor oko smanjivanja subvencija za poljoprivredne proizvode je bio jedan od glavnih problema skupa koji je u cjelini trebao biti korak naprijed u liberalizaciji svjetske razmjene.Ministarka Künast je konferenciji prisustvovala zajedno s ministrom za rad i privredu Clementom, koji je uvjeren da sada Evropska Unija mora brinuti oko obnove prekinutih pregovora:

No, zastupnik SPD-a Ulrich von Weiszäcker smatra da je Evropska Unija jedan od gubitnika cancunske konferencije- zajedno sa zemljama u razvoju cije nade u korektnije odvijanje medjunarodne razmjene opet nisu ostvarene. Iako se nitko zapravo ne treba veseliti propasti konferencije, najbolji su kraj, smatra taj strucnjak, izvukle Sjedinjene Drzave koje sada mogu sa svakom pojedinom drzavom sklapati onakve trgovinske sporazume kakve zele odnosno kakve drze najpogodnijima za vlastite interese.

Najsiromasnije zemlje u razvoju ce i dalje cekati da im se otvore izvozna trzista a otvaranjem svojih vlastitih za razvijene, su ionako vec postale jos siromasnije- sto medjutim radja opasno nezadovoljstvo, upozorava socijaldemokratski strucnjak po kojem je konferencija propala izmedju ostalog i jer se odjednom zeljelo pregovarati o suvise velikom broju osjetljivih tema.Neuspjeh konferencije o svjetskoj trgovini su kritizirali i visoki njemacki crkveni predstavnici: zemlje u razvoju imaju pravo na fair sanse na svjetskom trzistu, drzi trierski biskup Reinhard Marx. Zabrinuti su i njemacki kulturni poslenici-Savezno kulturno vijece, prva mreza njemacke televizije ARD i stranci zelenih bliska zaklada Heinrich Böll su vec u kularima cancunske konferencije sastavili apel kojim se zalazu za odrzavanje kulturoloskih razlicitosti u svijetu jer se plase da bi se otvaranjem trzista bez ikakvih ograda stvorio prostor za djelovanje globalnih medija i zabavljackih koncerna za koje su kultura i umjetnost samo obicna roba. Ú granicno podrucje izmedju kulture i politike spada pak ono sto se u Njemackoj naziva prevladavanje proslosti- tema koja je prosli tjedan dobila novi aktualni doprinos - nadlezni sud je naime presudio da se od strane istocnonjemacke tajne sluzbe vodjene dosjee o bivsem kancelaru Kohlu, barem nacelno, smije staviti i na javni uvid.

"Drago mi je sto je razrijesena dilema kojom se bavimo mjesecima- iako se ona zapravo sastoji od dva opravdana stanovista..."tako je Marianne Birthler, sefica vladina ureda za arhive Stasija-bivse sluzbe drzavne sigurnosti bivseg DDR-a, ragirala na sudsku presudu kojom se dokumenti koji se odnose na bivseg kancelara Kohla ne izuzimaju od opce prakse. Za osobe od posebne povjesne vaznosti, kako glasi formula, to znaci da se njihova akta smiju dati na uvid i medijima odnosno javnosti. Kohl, kojeg je stasi ocito godinama pratio pa i prisluskivao, zeli pod svaku cijenu sprijeciti objavljivanje dokumenata. Zasad se to nece ni dogoditi, advokati bivseg sefa vlade su najavili zalbu- a sefica vladinog ureda zeli pricekati i odluku zadnje instance.No, aktualna presuda se poklopila s jednim drugim dogadjajem koji je polemike oko vrednovanja dokumenata stazija opet doveo u prvi plan: vracanjem tzv.

Rosenholz-dokumenata, oko 350 tisuca elektronskih kartica koje su poslije ujedinjenja na jos uvijek neobjasnjiv nacin dospjela u Sjedinjene Drzave. Strucnjaci CIA-e su podatke prenijeli na 381 CD-Rom i u tom obliku ih vratili u Njemacku.

Istrazitelji su medjutim u zadnje tri godine u tim dokumentima vec mogli istrazivati u Sjedinjenim Drzavama pa vladina povjerenica Birthler ne vjeruje da ce se jos naci neka nova spektakularna otkrica:

"Tu i tamo bit ce jos slucajeva koji ce biti iznenadjenje za javnost- jer su vec prije nekoliko godina istrazitelji mogli koristiti podatke iz Resenholza, vodili su po tim dokumentima oko 1500 istraga, doslo je do niza procesa pa i kazni- novcanih i zatvorskih- ali to je proslo gotovo nezapazeno u medijima..."

Interes javnosti za rad i metode bivse istocnonjemacke tajne sluzbe se zaista rasplamsa samo jos kada se radi o poznatim osobama. No u jednom se slucaju cini da je uvid u Rosenholz-arhive donio potvrdu onoga sto su dranije bile samo sumnje.

Poznati zapadnonjemacki novinar, od kasnih sezdesetih najistaknutiji predstavnik tzv. otkrivackog zurnalizma- koji se proslavio kritickim reportazama i otkricima koja su posebno teretila konzervativnu desnicu- Günther Walraff je po dokumnetima koji su vraceni iz Amerike, najmanje tri godine bio tzv. neformalni informativni suradnik Stazija. On sam sve optuzbe odbacuje, tvrdeci izmedju ostaloga da se zapravo radi o osveti izdavacke kuce Springer, cije je ideolosko djelovanje on izvrgao kritici kada se u sedamdesetima tajno zaposlio kao reporter u tabloidu Bild-no cak i oprezna vladina Mariane Birthler vjeruje da ono sto u sada nadjenim Stazi-papirima stoji o Wallraffovoj suradnji nije izmisljeno. U svakom slucaju, suradnici i informatori stasija nisu bili samo istocni nego i zapadni Nijemci. Zato se nakon povratka Rosenholz-arhive iz Amerike, rasplamsala nova polemika o potrebi ponovnog preispitivanja zaposlenih u javnim sluzbama- pri cemu u novim pokrajinama prevladava sklonost a u starima otpor takvom koraku- iako je po informacijama iz vladina ureda za stasi-dokumente izmedju 1950 i 1989 bilo vise od 12 tisuca zapadnih Nijemaca koji su radili za Stasi.Pokrajine Saska i Türingija, na istoku te Hamburg na zapadu zemlje su vec odlucile da jos jednom provjere proslost svojih elita- politicara i visokih drzavnih sluzbenika- dok se drugi skanjuju.

Protiv su i ministar vanjskih poslova Fischer te unutrasnjih Schily, koji upozorava da za to jednostavno nema dovoljno osoblja- a sve sto se nadje u novopristiglim arhivama ionako mora biti prijavljeno. No, neki drze da je odbijanje generalne provjere u starim pokrajinama jos jedan dokaz kako se na istoku i zapadu zemlje mjeri razlicitim mjerilima- sumnja koju vladina povjerenica za stasi-arhive strogo odbacuje:

"Prvo za to ne postoji razlog a ne vidim ni kakve bi namjere stajale iza toga. Ono sto je vazno jest otkriti kako i sto je radio stasi- i na istoku i na zapadu zemlje." Nove procese ne treba ocekivati, jer je u medjuvremenu n-prosle godine, za vecinu stazi-aktivnosti nastupila zastara. Kompletna obrada dokumenata koji su vraceni iz Amerike bi trebala biti zavrsena do kraja godine- no jedna napeta kontroverza ostaje nerijesena: pitanje da li objaviti i dokumente i bivsoj istocninjemackoj inozemnoj spijunazi. Zasad to, 14 godina od propasti te zemlje, nije ucinjeno.Mi cemo se medjutim temom svakako jos baviti- a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.