1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Učiti od prirode

Carl-Josef Kutzbach30. svibnja 2006

Čovjek je mnoga područja zemlje mogao naseliti samo zato što se obukao. Uzor su mu bile životinje, njihova krzna i perje. Danas čovjek ne koristi samo proizvode prirode, nego nastoji od nje prepisati razna rješenja. To spajanje biologije i tehnike naziva se bionikom, a najrašireniji proizvod te tehnike zacijelo je čičkov spoj ili "klett".

https://p.dw.com/p/9Zp1
Prof. Dr.-Ing. Ingo Rechenberg prvi je utemeljio katedru za bioniku na Tehničkom sveučilištu u Berlinu.
Prof. Dr.-Ing. Ingo Rechenberg prvi je utemeljio katedru za bioniku na Tehničkom sveučilištu u Berlinu.

Izum izgleda jednostavan, ali izumitelj je godinama radio dok je napravio vlakna koja su se čvrsto povezivala jedna uz druga kao iglice čička u krznu njegovog psa. Nije jednostavno razumjeti ono što je priroda optimirala u 3 do 5 milijarda godina, kaže profesor Thomas Speck sa sveučilišta u Freiburgu: «Bionika nije kopija prirode, nego – to je jako važno – kreativni novi izum za koji su inspiraciju dali prirodni uzori. Takav izum nastaje u pravilu kroz čitav niz apstrakcijskih i modifikacijskih koraka, dok se konačno ne dođe do bioničkog krajnjeg proizvoda.»

Bionika nije novina

Dok tehnički dijelovi najčešće nastaju tako što čovjek obradi neki materijal, dok ne dobije željeni oblik, priroda radi na drukčijem principu. Bjelančevine se sastoje od malog broja različitih molekula. Od njih nastaje raznim kombinacijama 20-ak amino-kiselina iz kojih nastaje mnoštvo različitih materijala.
Institut za tekstilnu tehnologiju u Denkendorfu, koji pripada Stuttgartskom sveučilištu, često sudjeluje u bioničkim proizvodima. O tomu govori profesor Heinrich Planck: «Problematikom bionike bavimo se već godinama, to za nas nije novina. Tehnika nastanka vlakana nudi nevjerojatan broj mogućnosti. Ako pogledate u prirodu, od vlakana nije izgrađena samo primjerice trava, nego i kosti. Priroda nam nudi mogućnost da te strukture analiziramo i prenosimo u tehniku.»
Bionički proizvodi danas se koriste na raznim područjima, primjerice u zrakoplovnoj industriji. I kod Airbusa su mnoga rješenja inspirirana uzorima u prirodi.

Podražavati prirodnu regeneraciju

Trenutno znanstvenici nastoje od prirode naučiti kako se sama popravlja, bilo da je riječ o tomu kada porežemo prst ili kad se neka travka prelomi. Kod rupa do pet milimetara veličine samopopravak već funkcionira u laboratoriju.
Bionika neće zamijeniti uobičajenu tehniku, ali će ju dopuniti. Pritom se otvaraju potpuno nove mogućnosti. Primjerice kod transporata tekućine bez pumpe kao kod prašumskih lijana koje mogu biti duge i do jednog kilometra. To bi se moglo primijeniti u poljoprivredi, pa se za navodnjavanje ne bi morale trošiti tako velike količine vode, nego samo onoliko koliko je biljkama potrebno, misli doktor Thomas Stegmeier: «Sustavi za transport vode vrlo su zanimljivi. To predstavlja velik izazov, sustav kojim je moguće transportirati vodu u visinu veću od 10 metara koliko je tehnički moguće, a priroda nam pokazuje da je to moguće do visine od 100 metara.» Bez električne struje i bez pumpe. Zbog velikih mogućnosti primjene Njemačka će poticati bioniku do 2010. godine s 50 milijuna eura.