U tamnom carstvu špijunaže

Industrijska špijunaža od strane Kineza se svako malo provlači kroz njemačke medije. Tako je jedan od vodećih financijskih listova „Das Handelsblatt“ prošloga petka (15.1.) objavio članak u kojem tvrdi da je za njemačka poduzeća opasnost od kineskih špijuna još uvijek velika. Pri tom se list pozvao na izvore iz njemačkih sigurnosnih službi.

To nije prvi put da se ugledni list bavi temom kineske špijunaže, ali su na ovaj članak reagirali kineski mediji. „Global Times“ citirao je njemački list te je članak malo "pojačao" sa netočnim podacima. Uzeli su navode iz njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka BfV, koja je navodno izjavila da u Njemačkoj živi oko 30.000 kineskih studenata, znanstvenika te profesora, koje se tereti da rade u „tamnom carstvu špijunaže“.

Ali je istina nešto drugačija. Njemački mediji su često izvještavali da kineske obavještajne službe studente, znanstvenike i stručne radnike vrbuju kao „neprofesionalne špijune“, koji trebaju prikupljati informacije. Glasnogovornik BfV-a upozorava na generaliziranje slučaja: „Najveći broj stranih studenata u Njemačkoj su Kinezi. Pored toga mnogi znanstvenici i profesori rade u brojnim tvrtkama i znanstvenim ustanovama. Mnogi od tih „neprofesionalca“ sami sebe smatraju dužnicima tamošnjih službi, što ove naravno ciljano koriste. Ali te slučajeve ne smijemo preslikati na svih 30.000 Kineza, koji odgovaraju tom profilu.“

„U Njemačkoj živi 30.000 potencijalnih špijuna“

Ali odakle ta brojka od 30.000 špijuna iz sjene? Očigledno su kineski novinari naletjeli na jedan članak iz njemačkog tjednika „Der Spiegel“, koji je krajem prošle godine po navodima BfV-a objavio da kineske obavještajne službe imaju 30.000 „potencijalnih“ osoba, koje mogu koristiti kao amaterske špijune. Isti tjednik se 2007. pobrinuo za proteste u Kini, jer je pisao o „žutim špijunima“.

30.000 je samo procjena na temelju statistika. Sveukupno u Njemačkoj živi 80.000 Kineza, od kojih su 30.000 studenti, znanstvenici i stručni radnici. No, koliko njih zaista radi za kineske tajne službe? BfV smatra da kineske službe u pojedinačnim slučajevima kontaktiraju visoko kvalificirane radne snage. Ali konkretne brojke BfV nije objavio. Brojke su rezultat običnih špekulacija. Glasnogovornik službe za sigurnost i informacijsku tehniku, Matthias Gärtner, misli da bi se njemačka poduzeća ne bi trebala bojati kineskih praktikanata nego nevidljivih špijuna iz interneta: „Tendencija elektronske špijunaže putem interneta je sve veća. Zadnjih godina se situacija pogoršala, jer je tehnički razvoj ušao u sve više područja pojedinih poduzeća.“

Tvrtke često i ne primijete da se njihove kompjutere špijunira. Internetska špijunaža je sve savršenija. Izvještaj BfV-a iz 2008. smatra da su na području industrijske špijunaže ruske i kineske obavještajne službe najaktivnije. Moguće objašnjenje: obje zemlje imaju veliki dio državnih poduzeća pa se zato i država miješa u postupak prikupljanja informacija. Korištenje obavještajnih službi za prikupljanje informacije je puno jeftinije i brže nego ulaganje u vlastitu znanost.

Autor: Christoph Ricking/mj

Odg. ur.: S. Matić