1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U žarištu
Rat u Ukrajini

Udarac protiv slobode tiska ili dizanje prašine za ništa?

3. rujna 2004

Dok jedni govore o "teškom udarcu protiv slobodne tiska", drugi procjenjuju da se radi o dizanju velike prašine za ništa. Duhovi su se uzbudili nakon što je Europski sud u Strassbourgu završio sudski spor koji se vodio punih 11 godina, a radilo se opravu medija da mogu bez dopuštenja fotografirati prominentne osobe i izvještavati o njihovom privatnom životu. U njemackim medijima uslijedio je veliki protest, jer takva presuda ubuduce onemogucava izvještavanje o takvim osobama i ometa da se zadovolji opravdani interes javnosti.

https://p.dw.com/p/9Zd0
Princeza Caroline od Monaca dobila je pravo pred Europskim sudom u slučaju zaštite svoje sfere privatnosti
Princeza Caroline od Monaca dobila je pravo pred Europskim sudom u slučaju zaštite svoje sfere privatnostiFoto: AP

Na desetine glavnih urednika vodećeg tiska bilo je složno u prosvjedu, no pogođene su u prvoj liniji poluozbiljne publikacije "zutog tiska". Ti listovi, u Njemackoj poznati i pod imenom "Soraya presse", budući da od dana nesretnog braka Saha s njemackom Irankom Sorayom zive od toga da stalno objavljuju nove fotografije i pretezno izmisljene "Insider-price" iz privatnog života plemstva. A kako medjunarodne kraljevske obitelji ne bivaju vece, stranice "zutog tiska" umjesto toga popunjavaju glumci ili ostale zvijezde. Ili oni koji bi rado htjeli sloviti kao zvijezde.

Carolina od Monaka, kci kneza Rainiera, a svojim brakom s princem Ernstom Augustom u medjuvremenu poznata kao Carolina od Hannovera, prije jedanaest godina tuzila je vise njemackih listova, jer su neautorizirano objavili fotografije iz njenog privatnog zivota: od romanticne vecere s njezinim udvaracem, do fotografija s njezinom djecom ili pak na jahanju i voznji biciklom. Carolina je otisla na sud. U prvostupanjskoj molbi dobila je za pravo, a u drugostupanjskoj je napravljena razlika da fotografije s djecom i udvaracem predstavljaju povredu privatne sfere, ali ne i one druge. Obrazlozenje je glasilo: javnost ima pravo saznati kako zive prominentne osobe. S takvim vidjenjem slozio se i Savezni Ustavni sud.

Princeza nije popustala i obratila se Europskom sudu u Strasbourgu. U pravnom predmetu pod nazivom "Od Hannovera protiv Njemacke" koncem lipnja je donijeta odluka da to prema clanku 8 Europske komisije za ljudska prava, u Njemackoj predstavlja povredu ljudskih prava. Razlika koju je napravio njemacki sud izmedju "apsolutne" i "relativne" osobe nije dostatna. Kako se navodi: i prominentne osobe imaju pravo na privatnu sferu, te javno pisanje o tom podrucju njihova zivota moze uslijediti tek zu njihovo odobrenje. Ono nije potrebno samo ako istupaju sluzbeno.

Isprva je iznenadilo da je ta presuda izazvala tako snazne reakcije u njemackim medijima, jer se – kako se govorilo- uvijek bitno razlikovalo izmedju ozbiljnih publikacija i onih koje se objavljuju u "zutoj stampi". Ono sto je mnogima ostalo nezamijeceno jest da i ozbiljni medijski koncerni vec dugo zaradjuju "lakim" tekstovima. Tako neki od njih sudjeluju u izdavanju tzv. "Soraya" casopisa, a drugi "papre" svoje stranice tracem. Cak i javno-pravne Tv-postaje emitiraju svoje programe o prominentnima, koji stilisticki i sadrzajno nisu daleko od "zutih".

No, da se u bijesnom protestu mozda radilo o nakladi i stopi gledanosti, a ne toliko o slobodi medija, to nitko od aktivista nije bio spreman priznati. Umjesto toga, argumentirali su kako se ubuduce nece moci izvjestavati o politicarima, budu li u svom privatnom zivotu krsili pravila u svojoj sluzbi. Kako kazu, korupcija i nepotizam bit ce zasticeni od investigativnog novinarstva. No, dokazi za to su izostali.

U strasbourgskoj presudi naime nije rijec o politickom izvjestavanju. U najboljem slucaju presda bi se mogla prosiriti na politicare kad bi mediji- kako se vec i dogadjalo- spekulirali o tome da li je kancelar Schröder obojao kosu ili ne. To dakle ne bi trebalo ometati otkrivanje politickih skandala. A tek ne kaznena djela.

Protivnici strassbourske presude ujedo su zahtijevali da Savezna vlada ulozi zalbu ( jer to se i moze samo na Saveznoj razini), no Berlin se odlucio protiv toga. Za kriticare, razlog vise za pretpostavku da se politicari zele sakriti iza strasbourske brnjice. Hoce li presuda zaista imati tako dalekosezne posljedice, drugi sumnjaju. Ovdje je u prvoj liniji rijec o paparazzima- s kamerom i penkalom, a ne o ozbiljnom i kritickom izvjestavanju.