1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ujedinjenje mađarske oporbe – ozbiljan problem za Orbana?

Keno Verseck
24. prosinca 2020

Šest najvažnijih oporbenih stranaka u Mađarskoj namjerava zajedno izaći na parlamentarne izbore u proljeće 2022. Oni žele srušiti Viktora Orbana. Među kandidatima bi trebali biti samo ljudi čistih biografija.

https://p.dw.com/p/3nBV7
Foto: Olivier Hoslet/AP/picture alliance

Viktor Orban sa svojom strankom Fidesz dominira mađarskom političkom scenom već deset godina. On okuplja širok politički spektar, od centra sve do krajnjih desničara. Svojom etatističkom ekonomskom politikom postao je zanimljiv čak i brojnim bivšim glasačima lijevih opcija.

Od 2010. je Fidesz u savezu s malom Demokršćanskom narodnom strankom (KDNP) tri puta pobijedio na izborima, svaki put dvotrećinskom većinom. Do sada oporba u Mađarskoj nije uspjela pronaći način da se suprotstavi takvoj nadmoći. Čak su njezini predstavnici u predizbornim kampanjama izgledali pomalo malodušno i paralizirano.

Orban im se povremeno izrugivao, govoreći da za njegov imidž i imidž Mađarske u inozemstvu tako slaba oporba nije dobra, jer će, kako je znao reći, još češće vani čuti da je - diktator.

Sada je mađarska oporba napravila veliki korak. Namjerava okonča dominaciju Orbanovog sustava kako bi uvela „smjenu epoha".

Prvi put će šest najvažnijih oporbenih stranaka izaći zajedno na izbore, sa zajedničkom listom kandidata kao i sa zajedničkim kandidatom za premijersko mjesto. Tako su stranke odlučile u nedjelju (20.12.) nakon duge i iscrpljujuće debate. Spektar stranaka u oporbenom savezu proteže se od lijevo-progresivnih preko liberalno-zelenih do nacionalno- konzervativnih. Dogovor je postignut dosta rano – izbori su tek na proljeće 2022.

Prosvjed protiv politike mađarske vlade (Budimpešta, 6.9.2020.)
Prosvjed protiv politike mađarske vlade (Budimpešta, 6.9.2020.)Foto: Getty Images/AFP/A. Kisbenedek

Jamstvo „smjene epoha”

Istovremeno je usvojena programska platforma s ciljevima buduće vlade. Ambiciozan dokument je nazvan „Jamstva smjene epoha".

Ciljevi su ponovno uspostavljanje neovisnog pravosuđa i slobode medija, transparentno vođenje vladinih poslova s obvezom pojašnjenja trošenja novca poreznih obveznika. Planirano je usvajanje novog Ustava i izbornog zakona, uvođenje direktnog izbora predsjednika države, otvaranje dosjea bivših pripadnika i doušnika tajne službe. Osim toga, oporba namjerava raditi i na smanjenju duboke polarizacije društva.

Zajednički nastup oporbe je važan iz više razloga. Ona je godinama bila posvađana i rascjepkana. Orbanov sustav favorizira jake stranke i dijelom je prilagođen potrebama vladajućeg Fidesza. Stoga su mnogi stručnjaci izbore u zemlji označili kao „slobodne, ali ne i poštene“. U takvim okolnostima samo zajednički oporbeni blok ima šanse protiv Orbanove stranke.

Orbanov umor

Ovaj put nema sumnje da će oporbene stranke zajedno izaći na izbore. Taj model je već isproban na nizu lokalnih izbora prošle jeseni. Od tada je, recimo, i glavni grad Budimpešta u rukama oporbe. Orbanova Vlada je nedavno usvojila promjene izbornog zakona koje malim strankama dodatno otežavaju izlazak na izbore. Time je praktički oporba i bila prisiljena da se ujedini.

Odluka je pala u strateški povoljnom trenutku. U Mađarskoj se širi izvjesna zasićenost Orbanom. A i premijer ponekad djeluje kao da ga je napustio osjećaj za detektiranje raspoloženja u društvu. Tako, na primjer, njegov sve agresivniji stav prema Europskoj uniji ne nailazi na odobravanje čak i kod nekih Fideszovih stalnih birača. I u sporu oko mehanizama pravne države Orban se prema anketama postavio protiv većinskog raspoloženja u zemlji.

„Afera Szajer" nedavno je potresla Orbanovu stranku. Joszef Szajer, jedan od utemeljitelja Fidesza i zastupnik u Europskom parlamentu, Orbanov prijatelj s homofobnim (javnim) nastupima i stavovima, uhićen je u Bruxellesu na homoseksualnoj zabavi koja je bila ilegalna - zbog zabrane okupljanja tijekom pandemije.

Za mnoge Mađare je to bio odličan primer licemjerja Fideszovih političara koje bije glas da su i skloni korupciji.

Oporbi ide u prilog da je u takvom trenutku sklopila sporazum o suradnji i izišla s jakim programom. Ali ona se mora izboriti s nekoliko problema. Najveća stranka u oporbenom savezu je „Demokratska koalicija“ koju svrstavaju među lijeve snage, iako ju je ideološki teško definirati.

Na čelu stranke je bivši premijer Ferenc Gyurcsany. On simbolizira socijalno-liberalnu vlast između 2002. i 2010. koja je ostala u sjećanju po brojnim korupcijskim aferama i političkim skandalima. To je na koncu i omogućilo uspon Fidesza.

Gyurcsany se grčevito drži svoje uloge sive eminencije oporbe. Namjerava progurati svoju suprugu Klaru Dobrev, koja i nije baš nešto posebno omiljena, kao kandidatkinju za premijerku. Daleko popularniji gradonačelnik Budimpešte Gergely Karacsony za sada ne želi prihvatiti premijersku kandidaturu.

Samo „čisti” kandidati

Izazov za ostale oporbene stranke bit će odnos prema Jobbiku, to je stranka koja je ranije okupljala i desne ekstremiste. Jobbik se doduše ogradio od svoje ekstremno-desničarske prošlosti i sebe ubraja u umjereni konzervativni spektar. U praksi se mnogi političari te stranke ipak nisu vjerodostojno distancirali od svojih ekstremnih stavova iz prošlosti.

Primjer su nedavno održani lokalni izbori na istoku Mađarske. Jobbikov političar Laszlo Biro bio je zajednički kandidat oporbe, ali je pretrpio poraz između ostalog i zbog ranijih kontroverznih antisemitskih izjava.

Kako se takve stvari ne bi ponovile, oporbeni savez želi „pretresti” prošlost svih kandidata za izbore 2022. Nitko tko je davao „zapaljive” izjave ili bio uključen u bilo kakve afere ne smije na listu.

Generalno gledajući, opozicija bi mogla računati i s pobjedom na izborima. U najnovijim anketama oporbeni blok je ispred Fidesza. Politolog Gabor Terek je zato izjavio da je došao trenutak da se „Orban i njegova stranka zabrinu".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!