Ukinut zakon o kažnjavanju negiranja genocida

Zakon koji je francuski parlament usvojio 23. siječnja nije u skladu s pravom na slobodu mišljenja, zaključili su suci Ustavnog suda u Parizu. Sud je ocijenio da „spriječavanje osporavanja genocida ili postojanje sudske kvalifikacije za neke vrste zločina“ nije u skladu s Ustavom jer se time krši pravo na slobodu izražavanja i komunikacije.

Sarkozi sprema plan B

Sporni zakon predviđa godinu dana zatvora i 45.000 eura kazne za svako javno negiranje genocida. Za slučaj ustavne cenzure, predsjednik Nikolas Sarkozy, koji je jedan od glavnih zagovornika i pokretača ovog zakona, već je najavio kako će njegova Vlada izraditi novi nacrt zakona. Iz vladinih krugova se može čuti kako negiranje genocida nije prihvatljivo te da ovakve izjave moraju biti kažnjene.

Turska je pak „sa zadovoljstvom“ prihvatila odluku Ustavnog suda. „Nadam se da su svi iz ovoga izvukli pouke“, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davotuglu u Ankari. „Izbjegnuta je velika kriza između Francuske i Turske“, izjavio je neimenovani glasnogovornik turske diplomacije. Obzirom na promijenjenu situaciju, sada se razmatra ponovno oživljavanje ekonomskih, političkih i vojnih odnosa s Francuskom.

Turci ne priznaju genocid

Prema ocjeni povijesničara, između 1915. i 1917. godine ubijeno je 1,5 milijuna kršćanskih Armenaca po naređenju vodstva Otomanskog carstva. Turska, kao pravni nasljednik spomenutog Carstva, ovaj broj dovodi u pitanje i zastupa stanovište da su Armenci izginuli tijekom Prvog svjetskog rata. Ona odbacuje termin genocid i smatra da je broj ubijenih Armenaca preuveličan, a ukazuje i da je u tom sukobu žrtava bilo na obje strane. Ova zemlja priznaje da je poginulo do pola milijuna Armenaca, ali tijekom sukoba i njihove nasilne deportacije prema Iraku, Siriji i Libanu, koji su tada takođe bili pod Otomanskim carstvom.

A što je sa francuskim kolonijalizmom?

Turska je optužila francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija da lansiranjem ovakvog zakona želi prikupiti više od 400.000 glasova birača armenskog porijekla na predsjedničkim izborima najavljenim za travanj i svibanj ove godine. Prije usvajanja ovog zakona, Ankara je zaprijetila kako će početi osuđivati „francuski kolonijalizam“ na međunarodnim skupovima kao uzvratnu mjeru te da će povući svoh veleposlanika iz Francuske. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan tada je rekao je da bi Francuska trebala ispitati što je radila u Africi, uz ocjenu da je Pariz odgovoran za smrt tisuću osoba u Alžiru i u Ruandi.

Autorica: Mirjana Kühne Veljković (ard, dpa, afp, ap)

Odg.ured: Željka Telišman