1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajina: ruska samovolja i zatvaranje civila

1. rujna 2022

Deportacije, mučna saslušanja, zatvaranja: Human Rights Watch na temelju više od 100 izvještaja svjedoka dokumentira kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava u ruskim filtracijskim logorima u Ukrajini.

https://p.dw.com/p/4GGYn
Zloglasni zatvor Olenivka
Zloglasni zatvor OlenivkaFoto: AP/picture alliance

To je dokument strave, samovolje, zatvaranje izbjeglica u logore i drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava na ukrajinskim područjima koja su pod ruskom okupacijom. Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) je ispitala 117 očevidaca od kojih je većina prošla takozvani „filtracijski proces“ ruske vojske i njihovih saveznika u istočnoj Ukrajini.

Osobito nakon što je ruska vojska u proljeće ove godine zauzela jug Ukrajine i grad Mariupolj tisuće ljudi koji su bježali od rata su prisilno zaustavljeni i podvrgnuti višednevnom ispitivanju. Do danas mnogi od onih koji su internirani bivaju satima ispitivani kako bi se između njih izdvojilo ukrajinske vojnikinje i vojnike. Pri tom se provjerava što ti ljudi misle o agresiji Rusije na Ukrajinu, uzimaju se biometrijski podaci i otisci prstiju, ljude se fotografira „sprijeda i sa strane“, stoji u izvještaju HRW-a.

Tragovi pucnjava na staklu
U području Donjecka svuda su vidljivi tragovi rataFoto: RIA Novosti/SNA/IMAGO

Sa smartphonea izbjeglica se kopiraju podaci, njihove privatne poruke i komentari na društvenim medijima. Svjedoci u izvještaju HRW-a podudarno potvrđuju mjesta gdje se nalaze ti logori i kako izgledaju postupci u logorima, iako se ti ljudi za vrijeme deportacije nisu susreli, što ukazuje na veliku vjerodostojnost izvještaja svjedoka.

 Višesatna saslušanja

Istražitelji HRW-a su razgovore sa svjedocima obavljali između 22. ožujka i 28. lipnja, djelomice telefonom. Neki od izbjeglica u međuvremenu, nakon bijega preko Rusije, žive u Norveškoj, Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama. 78 ispitanih svjedoka se uspjelo za vrijeme borbi oko Mariupolja probiti na slobodni ukrajinski teritorij kod grada Zaporižja. Ali, mnogima je put zapriječen. Vlada u Kijevu polazi od toga da je milijun i 200 tisuća njihovih građana, djelomice prisilno, odvedeno u Rusiju, neki i svojevoljno, ali uglavnom zato što nisu imali druge mogućnosti, kaže HRW. Deportacija i „filtracija“ je za mnoge bila početak njihovog bijega od rata. To je kršenje Ženevske konvencije o ljudskim pravima.

„Deportacija ljudi na područja koja je okupirala Rusija i njihovo daljnje odvođenje u Rusiju bez njihovog pristanka“ mora odmah biti zaustavljeno, kaže istražitelj HRW-a Belkis Wille, koji je sastavio izvještaj. „Ruske vlasti i međunarodne organizacije trebale bi sve učiniti kako bi pomogle onima koji su protiv svoje volje odvedeni u Rusiju i koji se žele vratiti kući, da bi to mogli učiniti sigurno.“ HRW je prije objavljivanja izvještaja zatražio očitovanje Rusije, ali nije dobio nikakav odgovor.

Potvrda da je osoba prošla rusku "filtraciju"
Potvrda da je osoba prošla rusku "filtraciju"Foto: privat

Deset dana čekanja u redu

Jedna svjedokinja iz mjesta Melekine, južno od Mariupolja, opisuje kako je sredinom travnja skupa s mužem pješice napustila svoj dom. Otišli su do Manuša gdje su ih uhitili pro-ruski separatisti takozvane „Donjecke Narodne Republike“. Tamo su deset dana morali svakog dana stati u red za ispitivanje. „U biti cijeli dan čovjek stoji u redu, a navečer, kad počne zabrana izlaska vrati se nazad u smještaj i sljedećeg dana učini to isto“, citira HRW ovu svjedokinju. Jedan muškarac pripovijeda kako je s desecima drugih ljudi bio držan dva tjedna u jednoj školi u katastrofalnim higijenskim uvjetima prije nego je počelo ispitivanje. „Osjećali smo se kao taoci“, kaže taj svjedok.

„Osobe koje 'nisu prošle' u tom postupku jer su očito imale veze s ukrajinskom vojskom ili s nacionalističkim skupinama, zatvorene su na područjima koja su pod ruskom kontrolom, kao primjerice u logoru Olenivka, gdje je prema izvještajima 29. srpnja od jedne eksplozije poginulo najmanje 50 ljudi“, kaže se dalje u izvještaju HRW-a. Drugi su bili u zatvoru na industrijskom području „Izolacija“ kod Donjecka, koji je uspostavljen već nakon početka borbi u istočnoj Ukrajini 2014. godine. Human Rights Watch nabraja ukupno 15 centara za saslušanja i internaciju na područjima pod ruskom okupacijom. Ovaj sada objavljeni izvještaj je samo jedan od dokaza ruskog internacijskog i filtracijskog sustava u Ukrajini.

Najmanje 21 filtracijski logor

Već krajem kolovoza je objavljena analiza „Sustav filtracije“ američkog sveučilišta Yale. Za razliku od izvještaja HRW-a analitičari rade pod naslovom „Kartiranje ruskih mjera interniranja na području Donjecka“ na temelju javno dostupnih izvora kao što su vijesti i videi na društvenim mrežama i satelitske snimke tih logora. Američki znanstvenici su utvrdili postojanje najmanje 21 logora.

Znanstvenici logore dijele u četiri kategorije: mjesta za „registraciju“, mjesta na kojima se izbjeglice prisilno drži do ispitivanja, centre za ponovno saslušanje i internacijske logore. „U nekim specifičnim slučajevima koje opisuju pušteni ljudi može se govoriti o mučenju, kao što je primjena elektro-šokera, ekstremni uvjeti izolacije i fizičko nasilje“, kaže se u izvještaju.

Osim toga ima naznaka „da je sustav uspostavljen tjednima prije početka invazije i da je nakon ruskog zauzimanja Mariupolja u travnju 2022. proširen kako bi se sve građane moglo filtrirati“.

Iskopavanje posmrtnih ostataka žrtava srpskog genocida u blizini Srebrenice
Iskopavanje posmrtnih ostataka žrtava srpskog genocida u blizini SrebreniceFoto: ICMP

Mnogim zatvorenicima se gubi svaki trag. Po navodima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Haagu ukrajinska policija je dosad registrirala 32.000 nestalih osoba, do danas se ne zna za 14.500 osoba, pri čemu se taj broj ne odnosi samo na internirane, nego na sve nestale osobe u zemlji. A zbog trajanja borbi taj broj može biti znatno veći. Ova nevladina organizacija je osnovana 90-ih godina kako bi se identificiralo nestale osobe za vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije, osobito nakon masakra nad više od 8.000 mladića i muškaraca u Srebrenici. Posmrtni ostaci više desetaka tisuća nestalih za vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije u proteklih 25 godina su izvađeni iz masovnih grobnica i identificirani uz pomoć genske analize.

„Trudimo se pomoći i Ukrajini“, kaže glavna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger u razgovoru za DW. Radi se o tomu da se „utvrde slučajevi nestalih osoba i istraži prema sudskim standardima koji omogućuju pozivanje počinitelja zločina na odgovornost“ – na sudu.

Nakon što se doznalo za ruske zločine u mjestima sjeverno od Kijeva, kao što je Buča, doznaje se za još zločina protiv univerzalnih ratnih konvencija i konvencija o ljudskim pravima, pretpostavljaju stručnjaci sa Sveučilišta Yale. Na satelitskim snimkama se u najmanje dva ruska internacijska logora vidi iskopana zemlja – za istražitelje je to znak da bi se moglo raditi o masovnim grobnicama na jugu i istoku Ukrajine, područjima pod ruskom okupacijom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu