1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Umire li poljoprivreda u BiH?

27. srpnja 2011

Ratna razaranja u BiH nanijela su ogromne štete koje se procjenuju na 6,5 milijardi dolara, ne računajući troškove za uklanjanje mina. Mnogi tvrde da zbog nebirge političara poljoprivreda u BiH polako izumire.

https://p.dw.com/p/123oC
Foto: DW

Ljubo Maletić predsjednik je Udruženja poljoprivrednika Semberije i član bosansko-hercegovačke Komisije za zaštitu domaćih proizvođača. Ove godine zaustavio je proizvodnju na svojoj farmi svinja jer je kukuruz skup. Bez odgovarajući i primjerenih poticaja, tvrdi on, poljoprivreda ne može opstati.

Rješenje je zakon na državnoj razini

"Tako da kad uzmeš i sabereš, ne može nikako da bude dva i dva četiri već uvijek bude dva i dva tri. Ne možemo se uklopiti mi u cijenu u okruženju. Tehnologija je njihova jeftinija, repromaterijal jeftiniji i imaju dobre subvencije." Maletić tvrdi da treba ograničiti uvoz kako bi se spriječila samovolja uvoznika i trgovaca. "Mislim da tu netko trguje, da netko ima svoj udio kolača. Tu je ljudski faktor koji neće da reagirati po zakonu i po propisu da bi zaštitio svoju domaću proizvodnju na razini BiH. Znači, zakon Država, to govorim na razimnmi BiH, treba uzeti u svoje ruke."

Ljubo Maletić
Ljubo MaletićFoto: DW

Ove godine, u BiH je pšenicom zasijano oko 15.000 hektara, tri puta manje nego u Sloveniji. Uvozimo 360.000 tona pšenice i oko 30.000 tona brašna, a ništa bolje nije ni s drugim poljoprivrednim kulturama.

Ministri nude rješenja

Miroslav Milovanović, ministar poljoprivrede u Vladi Republike Srpske, tvrdi da se nerealne kalkulacije poljoprivrednika ne podudaraju s informacijama njegovog ministarstva, ali priznaje da se nešto mora učiniti. Prvi korak je poticanje proizvodnje pšenice. "Poljoprivredni institut Republike Srpske je napravio nacrt Programa razvoja i sjemenske i u ovom slučaju merkantilne pšenice i mi moramo povećati našu proizvodnju, da imamo dovoljne količine pšenice za prehranu našeg stanovništva."

Jerko Ivanković Lijanović
Jerko Ivanković LijanovićFoto: DW

Jerko Ivanković Lijanović, ministar poljoprivrede u Federaciji BiH, već je zatražio od Vijeća ministara BiH povećanje poreza na luksuz kako bi se osigurala dodatna sredstva za poticaje poljoprivredi. Bez toga, ona će biti u potpunosti uništena od razvijenih i bolje poticanih proizvođača iz EU-a i susjednih zemalja. Ministar Ivanković je izjavio da EU za poljoprivredu izdvaja 43% novca iz budžeta te da "susjedne zemlje, Republika Hrvatska i Republika Srbija, izdvajaju dvadeset puta više sredstava za poticaje nego BiH, a s njima smo u Sporazumu CEFTA-e."

Stevan Mesarović
Stevan MesarovićFoto: DW

Poljoprivredne površine čine polovicu BiH, ali samo 14% je poljoprivredno zemljište prve tri klase. I danas, kao i prije rata, prevladava usitnjeni posjed i slaba tehnološka razvijenost proizvođača. Obećana pomoć međunarodne zajednice od oko 5 milijardi dolara uglavnom je izostala zbog ekonomske krize. Mnoštvo povratnika u BiH nema drugog izbora osim da nakon povratka pokuša zaraditi za život baveći se poljoprivredom. Uništavanjem poljoprivrede direktno se guši i proces povratka, a mnoga sela širom BiH i danas su pusta.

Ima nade za poljoprivredu u BiH

Stevan Mesarović, regionalni menadžer norveške kompanije Yara, najvećeg svjetskog proizvođača mineralnog gnojiva, misli da je napravljeno previše grešaka, ali da ima nade za bosansko-hercegovačku poljoprivredu. Tvrdi da je proizvodnja organske hrane velika šansa za BiH.

Flash-Galerie Bosnien und Herzegowina Landwirtschaft
Foto: DW

"Postoje, računajući cijelu BiH, izuzetni tereni na kojima se može razvijati organska proizvodnja na pašnjacima. Tamo nikad nije primjenjivano ništa što je sintetično-kemijskog karaktera. Za te pašnjake i livade, moguće je vrlo brzo izdati certifikate i da oni budu priznati za organsku poljoprivredu. Imati odmah mlijeko, sir i kajmak i sve što proizlazi iz toga, meso, organska poljoprivredna proizvodnja."

Mesarović podsjeća da je izdvajanje iz budžeta za poljoprivredu sa 4%, sada samnjeno na 3%, a trebalo bi biti barem 10%. "Mi nemamo usluga, mi nemamo tvornica automobila, nemamo tvornica računala. Mi možemo nešto napraviti od sunca, vode, zemljišta i vrijednih ljudii. To znači, pravilna evidencija i svaki hektar subvencionirati sa 140 eura do 280 eura, ovisno o kojoj je proizvodnji riječ, i tu je ključ, tu je rješenje. Bit današnje poljoprivrede je - nema rentabilne poljoprivrede i to je vrlo bitno da se zna. Ne postoji."

Autor: Emir Musli

Od. ured.: A. Legović