Umjetnost kao sredstvo političke moći

U središtu slike nalazi se kancelar. Osmjehuje se, okružuje ga gomila anonimnih građana. Tjelohraniteljima ni traga ni glasa. Nigdje ne stoji niti njegovo ime kao ni stranačka pripadnost. Nema niti slogana. Dovoljan je takoreći sam Helmut Kohl i njegova popularnost. Nikakve dodatne informacije, nikakve reklame ili otvorene poruke. Stranka CDU je 1994. godine Helmuta Kohla kao svoga kandidata za položaj kancelara u predizbornu kampanju poslala upravo s ovom fotografijom (na naslovnoj slici). „Riječ je o doista neobičnom plakatu jedne predizborne kampanje. Kohl je ovdje prikazan kao 'nagi vladar' kojem nije potrebna nikakva zaštita. On se slobodno kreće među svojim građanima i toliko je omiljen da se ne treba bojati za vlastitu kožu ili život. Ovakvi su prikazi zapravo vrlo stari. Još u antičkim vremenima su se vladari prikazivali na ovaj način“, objašnjava Elisabeth von Hagenow. Ona je povjesničarka umjetnosti i radi na hamburškom Institutu za istraživanje političke ikonografije. Von Hagenow je jedan od vodećih stručnjaka kada je riječ o analizi vizualnog prikazivanja, insceniranja političkih događaja i njihovih protagonista.

Politički prostor pod povećalom

Spomenuti plakat samo je jedan u zbirci koja se sastoji od oko 300.000 primjeraka: fotografija, slika, plakata. Nju je od 1991. godine do danas sakupio hamburški istraživački tim s ciljem analize i istraživanja skrivenih poruka na plakatima, razglednicama, slikama i fotografijama, ali i na skulpturama, slikarskim platnima, reljefima. Riječ je o jednoj vrsti vizualne enciklopedije političkog prostora i to u razdoblju od vremena Antike pa sve do danas. Institut za političku ikonologiju smješten je u prostorijama Kuće Warburg u Hamburgu (koja je ime dobila po svom osnivaču židovskom povjesničaru umjetnosti Abiju Warburgu). Na ulazu u zgradu stoji natpis „Mnemosyne“ što u prijevodu znači sjećanje.

„Nas u prvom redu zanimaju odgovori na pitanja kao što su: Na koji način se različiti politički sustavi prikazuju? Kako to čine demokratska društva, a kako totalitarni sustavi i diktatori? Koja sredstva i medije koriste politički vlastodršci s ciljem održanja na vlasti i utjecaja na javnost“, kaže jedan od suradnika spomenutog tima, povjesničar umjetnosti Martin Warnke.

On dodaje da se politički utjecaj ne primjećuje i ne očitava samo u pismenom obliku (predavanja, knjige, kraći ili duži tekstovi) već i u raznim ceremonijama, svečanostima, u kazalištu, spomenicima i naravno – u slikama. „Radi se o analizi toga kako se politička i socijalna moć prikazuje pomoću umjetnosti. Primjerice, jedan vladar u srednjem vijeku je iznad grada, na brdu, izgradio kulu. Pomoću ove arhitekture on je odaslao poruku koja glasi: „Ja vladam nad vama i cijelom okolicom“, objašnjava von Hagenow.

Snaga slike

Mnogi materijali su već digitalizirani i mogu se naći na internetskim stranicama. Primjerice, pod naslovom „Adolf Hitler“, mogu se vidjeti razglednice nastale u razdoblju od 1933. do 1945. godine, a koje nacističkog diktatora prikazuju u svim mogućim insceniranim situacijama i položajima. Upravo one najčešće prikazuju Hitlera kao vladara bliskog narodu i vrlo omiljenog.

Zbirka sadrži i slike bivšeg iračkog predsjednika i diktatora Sadama Huseina. Primjerice, jedna od njih, iz godine 2002., oslikana je na zidu Saddam Arts Center u Bagdadu i prikazuje spomenutog vladara na bijelom konju s uzdignutim mačem. „Ovdje je riječ o klasičnom primjeru slikovnog slanja političkih poruka, odnosno o tipičnom instrumentaliziranju slika u političke svrhe“, kaže povjesničar umjetnosti i jedan od suradnika hamburškog istraživačkog tima Martin Warnke.

U današnje vrijeme se političari u prvom redu služe slikama. Jedan od najpoznatijih, novijih primjera je slika, fotografija koja prikazuje američkog predsjednika Baracka Obamu u krugu njegovih najbližih suradnika. Između ostalih, ovdje su Joe Biden i Hillary Clinton. Fotografija je snimljena u Bijeloj kući 2011. godine. Lica nazočnih su napeta, pogledi svih su prikovani za ekran na kojem se uživo prikazuje prijenos operacije „Geronimo“ u Pakistanu, a koja je završila ubojstvom terorističkog vođe Osame bin Ladena. Kako kaže Warnke, ova fotografije sadrži jednu snažnu poruku američkog predsjednika: "Moji najbolji savjetnici su me savjetovali i sve što činim, činim za dobro svog naroda."