1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uskoro bageri u njemačkom spomeniku kulture

31. srpnja 2010

Tko nije čuo za Loreley, glasoviti tjesnac na toku rijeke Rajne? I prirodnim ljepotama i kulturnom nasljeđu je to područje s pravom na popisu UNESCO-a. Ali postoji problem: tamo je nužno potreban - most!

https://p.dw.com/p/OYts
Hridina Loreley
Područje jedinstvene ljepote - ali prometno 'slijepo crijevo'Foto: picture-alliance/dpa

U čitavom svom toku od Alpa do Sjevernog mora, rijeka Rajna upravo u takozvanom Srednjem Porajnju (Mittelrhein) pokazuje sve svoje čari i ljepote. Moćna rijeka koja obilazi strme litice - okićene vinogradima iz kojih dolaze vina svjetskog glasa, nije oduševila samo romantičnog pjesnika Heinricha Heinea koji je o hridini Loreley ispjevao pjesmu ili nadahnula Richarda Wagnera, nego zadivljuje brojne umjetnike i turiste kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti. Zapravo je dugo trebalo da taj, možda najnjemačkiji od svih krajolika u Njemačkoj, dospije na popis zaštićene kulturne baštine Svjetske organizacije UNESCO-a, ali nitko niti najmanje ne dvoji da je Srednjem Porajnju tamo i mjesto.

Da su tamo došli autom...

Stara fotografija glumice obučene kao vila Loreley
Loreley je uzbuđivala maštu brojnih umjetnikaFoto: DW

Ali Heine, Franz List, Clara Schumann i brojni drugi pjesnici, skladatelji i slikari koji su do sada u svojim djelima ovjekovječili ovaj krajolik, možda bi bili nešto manje oduševljeni da su tamo došli - automobilom. Jer iako je to područje u samom srcu zapada Njemačke, tamo gotovo stotinu kilometara, od Mainza do Koblenza, nema niti jednog jedinog mosta preko Rajne. Nekad su putnike-namjernike s jedne na drugu obalu prevozile skele, danas to čine mali trajekti. Ali kod visokog vodostaja Rajne - što nije osobito rijetko, sav brodski prijevoz se zaustavlja. To onda znači do 50 kilometara vožnje zavojitom cestom do najbližeg mosta - i isto toliko onda s druge strane rijeke.

Stanovnici Srednjeg Porajnja su ponosni na prirodne ljepote područja u kojem žive, ali su i svjesni da se samo od ljepote ne može - živjeti. Rajna je nekoć bilo popularno mjesto za odmor, ali u međuvremenu je to područje "prespavalo" gospodarski razvoj. Zato im treba infrastruktura - i most. Svjetska organizacija koja štiti kulturnu baštinu u takvim građevinskim poduhvatima kroz parkove prirode, ne zna za šalu. To je okusio i grad Dresden koji je odlučio izgraditi most preko Labe na području koje je također bilo proglašeno svjetskom baštinom. UNESCO je isprva upozoravao, onda i prijetio, a kada je Dresden počeo s gradnjom, UNESCO je to područje izbrisao sa svog popisa.

Planirani most preko Rajne
Nagrađeni - i konačno odobreni projekt mosta preko RajneFoto: picture-alliance/dpa

Što će reći UNESCO?

Ovog tjedna je održana konferencija UNESCO-a u Braziliji gdje se povela i rasprava o gradnji mosta preko Rajne. Za razliku od Dresdena, u Srednjem Porajnju su od početka pokušali surađivati sa stručnjacima Svjetske organizacije kako bi spasili svoj status baštine. To je bio i jedan od uvjeta za natječaj za most koji bi se trebao-mogao graditi i za koji je savezna pokrajina Rheinland-Pfälz raspisala natječaj još 2008. Na natječaju je pobijedio arhitektonski ured iz Dublina prema kojem je skupina arhitekata predložila da se između gradića St. Goara na jednoj i St. Goarshausena na drugoj obali Rajne izgradi most koji ne bi svojim ravnim linijama ugrožavao krajobraz. Predložen je most koji je u tlocrtu u blagom obliku slova S i koji, što je više moguće, vijuga baš kao što tamo vijuga i rijeka Rajna.

Arhitekti Holger Falter i Shin-Fu Peng iz ureda u Irskoj objašnjavaju svoj projekt lokalnom ministru prometa Hendriku Heringu
Arhitekti Holger Falter i Shin-Fu Peng iz ureda u Irskoj objašnjavaju svoj projekt lokalnom ministru prometa Hendriku HeringuFoto: picture-alliance/dpa

Konačno, na konferenciji UNESCO-a su ovog četvrtka dali odobrenje za ovaj projekt. Još jednom su upozorili odgovorne u Njemačkoj da je jedan od uvjeta da se taj most, bez obzira koliko skladan bio, ne vidi iz područja same i glasovite hridine Loreley - mada će se nalaziti u neposrednoj blizini. Ali s ovim projektom i u Svjetskoj organizaciji mogu živjeti - i nadaju se da će to pomoći i toj regiji u gospodarskom razvoju.

Autor: A. Šubić (dpa, Allgemeine Zeitung)

Odg. urednik: Anto Janković