1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

050509 Hamburger Hafen

7. svibnja 2009

Hamburška luka je danas jedna od najvećih na svijetu a 7. 5. slavi rođendan. Na žalost, taj je datum rezultat krivotovorine, baš kao i Povelja o slobodnom gradu koju je Hamburgu navodno podario car Friedrich Barbarossa.

https://p.dw.com/p/HlLj
Hamburška luka
Hamburška luka. Staro i novo uspješno se prožimaFoto: Stephan Wallocha (WA)

Jedna od najvećih luka svijeta, ona u Slobodnom hanzeatskom gradu Hamburgu 7. svibnja slavi službeni 820. rođendan. Ta je godišnjica čisto krivotvorenje povijesti. Jer krivotovorina je i Povelja o slobodnom gradu koju je navodno Hamburgu podario car Friedrich Barbarossa. Prije tri godine ovo tradicionalno slavlje je privuklo čak 1,5 milijuna posjetitelja. Pri tome, malo tko zapravo zna zbog čega se slavi baš na taj dan.

Grad je stoljećima tvrdio kako je upravo na današnji dan, 7. svibnja 1189. car Friedrich Barbarossa podario gradu jednu povelju. Ovaj se dokument smatra rodnim listom hamburške luke. Između ostalih, privilegije koje su na latinskom upisane u povelju jamče Hamburžanima: "......da svojim brodovima, svojom robom i svojom posadom s mora do imenovanog grada stižu bez obveze plaćanja bilo kakvih carina i trošarina".

Pogled iz zraka na hamburšku luku
Luka se prostire kilometrima i kilometrima

Besramna laž

Pod ovom carskom zaštitom grad je izgradio svoju trgovinu i može samo nebu biti zahvalan da se tek u 20. stoljeću, točnije 1982., otkrilo da je ovaj spis lažan. No do tad se Hamburg već odavno etablirao kao svjetska luka. Koliko je besramna prijevara bila, objašnjava voditelj Hamburškog gradskog arhiva Hans-Dieter Loose: "Povelja o slobodnoj trgovini, koja datira od 7. svibnja 1189. zapravo je izdana šezdesetih godina 13. stoljeća kad su se zbog plaćanja carina na rijeci Labi svađali Hamburg i nadbiskup Bremena, i kad je bremenski nadbiskup od Hamburga zatražio na uvid odgovarajući dokument o slobodnoj trgovini. Tada se pokazalo nužnim smisliti nekakvu takvu potvrdu pa ju je hamburški gradski pisar očito sam napisao."

Stavili čak i krivi pečat

Car Friedrich Barbarossa (1155-1190).
Car Friedrich Barbarossa (1155-1190). Povelju nije ni čuo ni vidioFoto: ullstein - Archiv Gerstenberg

Već su u 19. stoljeću povjesničari izrazili sumnju da bi Povelja mogla biti krivotvorina. Sa zaprepaštenjem je tada otkriveno da je kao mjesto izdavanja carske Povelje naveden Neunburg an der Donau. No iz drugih izvora je pozanto da se u vrijeme potpisivanja Barbarossa nikako nije mogao nalaziti tamo, već u Regensburgu, gdje se upravo pripremao za treći križarski pohod, za oslobađanje Svete zemlje.


Tada su se gradski oci prestrašili da bi se, ukoliko se otkrije da se u pitanje dovodi jedan tako važan dokument, u opasnost mogla dovesti čitava gospodarska perspektiva grada.Znanstvenici su otkrili da se gradski pisar zabunio čak i u pečatu. Umjesto Barbarossina, Povelju krasi pečat njegova unuka, Friedricha II.


Istovremeno, hamburška je luka bila i ostala ključna točka grada. I to je potrajalo stoljećima. Popularizacija i prodaja samog rođendana ipak je zasluga reklamnih stratega novijeg doba. Hamburg želi postati i međunarodno privlačan turistički grad, a 820. rođendan je jedna sasvim zgodna prilika za još malo reklame.

Autor: Marek Michael/ Snježana Kobešćak

Odg. urednik: A. Šubić