Migranska prava u EU
8. veljače 2008
British Council, Zaklada Friedricha Eberta i Udruga za migracijsku politiku iz Bruxellesa u Berlinu su predstavile njemačko izdanje studije «Indeks politike integracije migranata». Indeksom su propitivani zakonski i politički okviri o povoljnostima za integracijiu doseljenika u 25 države EU-a, bez Bugarske i Rumunjske, kao i u Švicarskoj, Norveškoj i Kanadi. U cjelokupnoj ocjeni, Savezna Republika Njemačka zauzela 14. mjesto. Kad je riječ o integracijskim uvjetima za doseljenike pri samom vrhu nalaze se Švedska, Portugal i Belgija.
Uz pomoć oko 130 pokazatelja u studiji su napravljene usporedbe koje se odnose na pitanja pristupa radnom tržištu, spajanja obitelji, dugotrajnog boravka, sudjelovanja u političkom životu, stjecanja državljanstva, kao i zaštite od diskriminacije.
Njemačka u sredini
Dok su Švedska, Portugal, Belgija i Nizozemska u indeksu zauzele najbolje pozicije, dotle se Velika Britanija nalazi u gornjoj polovici, a Njemačka točno u sredini. Na kraju ljestvice su Grčka, Austrija, Cipar i Latvija.
Na pitanje, na kojim bi područjima Njemačka morala učiniti nešto više, Jan Niessen, voditelj Udruge za migracijsku politiku u Bruxellesu odgovara:
«Dobivanje državljanstva i antidiskriminacija, to su dvije najvažnije stvari. Mislim da bi Njemačka te stvari morala bolje organizirati. Ono što smatram vrlo zanimljivim jest da države kao Portugal, koje su još uvijek useljeničke zemlje, da te države već čine mnogo dobrih stvari na ovom polju. Stoga bi možda za Njemačku bilo zanimljivo da porazgovara s Portugalom i portugalskom vladom i napravi usporedbu onoga, što sve čine Portugalci, a ne čine Nijemci.»
Poboljšati uvjete za pravo na državljanstvo
Prije svega glede državljanstva Njemačka bi se morala znatno popraviti, naglasio je Jan Niessen. Tu je Njemačka od mogućih 100, ostvarila samo 38 bodova. Posebice je kritizirano to što doseljenici u Njemačkoj tek nakon 8 godina boravka u toj zemlji stječu pravo na državljanstvo, a prije toga moraju ispuniti i neke druge dodatne uvjete:
«Njemačka je prije 5 godina bila na dobrom putu, no negdje kod donošenja zakona o antidiskriminaciji je zastala, odnosno kod provedbe tog zakona. Teoretski je sve dobro regulirano, no nedostaje praktična provedba. Tu se stvari mogu poboljšati.»
Zanemarena zaštita od diskriminacije
I kad je riječ o antidiskriminaciji, Njemačka je dobila vrlo loše ocjene. Tako joj se, primjerice, zamjera što njen još od 2006. godine važeći Opći zakon o ravnopravnosti izravno ne spominje zapostavljanje zbog nacionalne pripadnosti. Mnogo je toga prepušteno procjenama sudova.
Dobre ocjene Njemačka je, međutim, dobila na polju političke participacije.
Nakon prošlotjednog posjeta Španjolskoj, Jan Niessen se nada da će se pouke izvlačiti i na susretima i sličnim razgovorima i u drugim europskim zemljama:
Ugledati se na druge zemlje
«Razgovarali smo čitav dan s predstavnicima vlade i nevladinih organizacija o tome, na koji način Španjolska može poboljšati svoju integracijsku politiku. Rekli smo: 'To je način, na koji se može poboljšati politika'. A u Španjolskoj je vlada rekla: 'To nam se čini zanimljivim. Želimo provesti čitav dan s nevladinim udrugama i Udrugom za migracijsku politiku i vidjeti što možemo učiniti bolje i gdje možemo za to pronaći primjere. A to je ono čemu se nadamo».
Za Zakladu Friedricha Eberta, koja je bliska SPD-u, migracija i integracija su teme koje pripadaju u temelje njezinog djelovanja u zemlji i izvan nje, što je pojasnila Judith Schwethelm. Mišljenja je kako Indeks pomaže da se usporedi stanje integracijske politike u onim zemljama, u kojima ta zaklada djeluje, te da se u njima društvo potiče na diskusiju.
«A tu se nadamo, da ćemo onda dati svoj mali doprinos da se o navedenom Indeksu više čuje i da on za mnoge postane radni instrument.»
Na studiji radili vodeći stručnjaci
Indeks politike integracije migranata financirala je Europska komisija u sklopu programa «Pripremne akcije za integraciju građana iz trećih zemalja». Projekt je vodio British Council, zajedno s vodećim istraživačkim partnerima iz Udruge za migracijsku politiku. U izradi Indeksne studije sudjelovalo je, nadalje, preko 20 nacionalnih institucija, kao Zaklada Friedricha Eberta, a unutar njih i čitav niz priznatih stručnjaka za migracijska pitanja.