Važan tjedan za zemlje regije

Od ostalih važnih događaja svakako je za izdvojiti odluku Europske komisije kojom je prihvatila studiju o izvedivosti za Srbiju i Crnu Goru. Ova odluka otvara put za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom. SiCG napravile su dostatan napredak u ispunjavanju osnovnih uvjeta i razvijanja kapaciteta za početak pregovora, naglašava Europska komisija. Radi se zapravo o prvim institucionaliziranim odnosima između Bruxellesa i Beograda.

«Najvažnije je da se nastavi momentum, reforme na području pravosuđa i javne uprave kao i na području ekonomije, vladavine prava i pojačati suradnju s Haaškim sudom koja vodi do pune suradnje» rekao je Rehn i istaknuo kako se pregovori o prijamu ne mogu niti spominjati sve dok SiCG ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom. Rehn je rekao kako očekuje da se optuženi Karadžić i Mladić do desete obljetnice događaja u Srebrenici moraju izvesti pred Haaški sud. Komisija će u svojem godišnjem izvještaju objaviti rezultate razvitka u SiCG na jesen ove godine.Rehn je tijekom konferencije za novinare koju su pratili izravno uključeni i novinari iz Beograda naglasio nekoliko puta kako će se uspjeh svake zemlje regije mjeriti prema vlastitim dostignućima. Oko Hrvatske Rehn je ponovio kako se 26. ovog mjeseca u Luxembourgu sastaje proširena EU-Trojka koja će hrvatskim predstavnicima objasniti što se očekuje kako bi se otvarila puna suradnja s Haaškim sudom i dodao: «Želim naglasiti da su pristupni pregovori vrlo različita stvar od studije o izvedivosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zemlja koja je postigla razinu skorog otvaranja pristupnih pregovora mora ispuniti veće kriterije nego zemlja koja se nalazi tek na razini studije o izvedivosti. Treba naglasiti da je Europska Unija s Hrvatskom prije nekoliko godina potpisala sporazum koji je stupio na snagu te da tada nije postojala puna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom. Mi zaista imamo jednaki pristup i tretman za svaku zemlju i za svaku situaciju zemalja zapadnog Balkana», zaključio je povjerenik Olli Rehn.

Oko Bosne i Hercegovine Rehn je naglasio slijedeće: «Bosna i Hercegovina aktivno se prihvatila posla oko prioriteta koji su naznačeni u izvještaju o izvedivosti iz 2003. godine. Kada BiH postigne značajan napredak na svim prioritetnim područjima tada možemo preporučiti otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju i nadam se da ćemo biti u stanju to učiniti u idućih nekoliko mjeseci», naglašava Rehn. On je dodao kako je na području suradnje s Haaškim tribunalom ostvaran značajan napredak te da se mora nastaviti trend koji vodi do pune suradnje sa sudom u Haagu. Nadalje član Europske komisije za proširenje ističe da je za otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju reforma policije vrlo važan preduvjet.

Rehn je izrazio svoje uvjerenje da je Bosna i Hercegovina spremna preuzeti više odgovornosti za vlastitu budućnost. «S odgovornim i demokratskim vlastima u BiH predviđam lagani prijelaz i gašanje funkcije visokog predstavnika. Budući se približavamo 10.-oj obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma vrijeme je da se pomaknemo iz Daytonske ere u Bruxellesko doba», zaključuje Olli Rehn.

Još jedna zemlja regije ovoga tjedna bila je u središtu pozornost u Bruxellesu. Naime, visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana primio je makedonskog premijera Vladu Bučkovskog. Solana je izrazio žaljenje i kritike zbog pojedinih nepravilnosti na nedavnim lokalnim izborima i ukazao na važnost procesa decentralizacije kao sastavnog dijela Ohridskog sporazuma. Osim toga Solana je upozorio kako Makedonija i Grčka moraju postići što skoriji dogovor oko imena države na temelju prijedloga što ga je prestavio UN-ov izaslanik Niemitz. Solana je Bučkovskom poručio da ukoliko se stvari dobro odvijaju Makedonija može računati na status kandidata u listopadu ove godine.

U Bruxellesu se ovoga tjedna sastala i međunarodna komisija za Balkan u kojoj se nalaze brojni bivši državnici i ministri zemalja članica i država regije. Kosovo je bila jedna od glavnih tema, i tu je ova radna skupina predložila neovisnost Kosova u četiri faze: odvajanje od Srbije, zatim neovisnost bez suverenosti, potom kontrolirana suverenost i na koncu puna suverenost Kosova. U tom okviru predlaže se održavanje Balkanskog summita iduće godine gdje bi se konačno i najkasnije riješio status Kosova.Na sastanku međunarodne Komisije za Balkan pao je i prijedlog da se 2014. godine u Sarajevu zaključi formiranje nove Europe. Međutim što se tiče Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, bivši premijer BiH i predsjednik socijaldemokratske stranke izjavio je da koracima kojima je BiH išla u proteklih nekoliko godina neće biti u stanju ući u Europsku Uniju u idućih petnaestak godina. «2014. godina kao datum ulaska u EU sa današnjeg gledišta za BiH je nedostižna», konstatira Zlatko Lagumdžija. Međunarodna komisija za Balkan međutim pokušava definirati put i korake koje moraju poduzeti kako zemlje regije prije ulaska u Uniju tako i Europska Unija prije nego što bude sposobna primiti nove članice s jugoistoka Europe.Lagumdžija ipak ne gubi nadu da bi se u Sarajevu 2014. godine, sto godina nakon ubojstva Franza Ferdinanda, simbolično i stvarno zaokružila Europa i te godine obilježio početak kraja jednog vremena koji – kako kaže Lagumdžija -treba predstavljati povjesno bogatstvo, ali ne nešto što bi se ponavljalo. Ostaje dakle i dalje otvoreno pitanje - kada i na koji način će se zemlje zapadnog Balkana priključiti Europskoj Uniji.