Val poskupljenja u Srbiji

Građani Srbije živjeli u uvjerenju da će posle Nove godine plaćati jeftinije gorivo jer je liberalizirano tržište naftnih derivata. U tom uvjerenju su ih poticali mnogi političari i mediji, ali stvarnost je ispala drugačija: gorivo ne samo da nije pojeftinilo, nego je poskupjelo zato jer je država povećala namete na naftne derivate. Ipak, poskupljenje se obrazlaže kako je nafta poskupjela i na svjetskom tržištu.

Prijevoz, grijanje, mlijeko, kava...

Pojedini trgovci i analitičari su ukazali da država povećanjem nameta, osim punjenja državne blagajne, štiti monopolski položaj nacionalne Naftne Industrije Srbije (NIS). No, to nije jedino poskupljenje koje je dočekalo građane Srbije od početka godine. Odlukom države da poveća namete, poskupile su i cigarete, od 1. siječnja je za 20% skuplji javni prijevoz u Beogradu, za 30% je poskupilo grijanje, veća je cijena mlijeka, kave... Predviđenim povećanjem poreza na dodanu vrijednost sa 8 na "normalnih" 18% očekuje se i povećanje cijena južnog voća, turističkih usluga i računara.

Država svojim mjerama tako udara na standard ionako sve siromašnijih građana Srbije koji - kako se “pohvalio” ovih dana potpredsjednik Vlade Božidar Đelić - ima veću prosječnu plaću jedino od susjeda iz Rumunjske.

"Nema štednje u izbornoj godini"

Kako je uvjeren suradnika Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović, država povećava namete prije svega da bi popunila svoju blagajnu. Đogović za DW navodi podatak kako 59% privrednika u Srbiji očekuje rast cijena svojih proizvoda u slijedeća tri mjeseca i smatra kako će inflacija biti sigurno veća od zacrtane gornje granice od šest posto. “Imat ćemo snažnije inflacione tenzije u prvoj polovici godine, a kasnije će sve ovisiti od poljoprivredne proizvodnje i klimatskih prilika. Jer u Srbiji mnogo toga , iako je poljoprivreda strateška grana, ovisi o tome kakvo će biti vrijeme."

I ekonomista Stojan Stamenković smatra da će biti teško obuzdati inflaciju u Srbiji u 2011. godini, prije svega zbog prevelike javne potrošnje, dispariteta cijena koje su pod nadzorom države, monopola i kartela u proizvodnji i trgovini i slabljenju dinara. Ali Stamenković i dodaje: “Najveći rizik je zadovoljavanje sklonosti prema potrošnji u predizbornoj godini. Opravdana je bojazan kako će u predizbornoj godini vlada više biti sklona potrošnji nego investicijama, što će dodatno doprinijeti rastu inflacije."

Gotovo pola - za hranu

Stručnjaci su izračunali da će za građane u Srbiji ovaj siječanj biti skuplji od prosinca za oko 2.200 dinara dinara, a da će prosječna srpska plaća od oko 34.000 dinara (oko 320 eura) već ovog mjeseca vrijediti 6,3% manje nego na kraju prošle godine. O sve većem siromaštvu među stanovnicima Srbije svjedoči i podatak da prosječno tročlano kućanstvo u toj zemlji troši na hranu čak 41% ukupnih prihoda - mada još mnogi imaju obitelj na selu. Europski prosjek izdatka za hranu je tek 15 do 16% ukupnih primanja.

Autorica: Vesna Rajković

Odg. ur.: A. Šubić