Vatikan gradi katedralu u pustinji
15. rujna 2012
U Bahreinu već postoji jedna katolička crkva, i to od 1939.: to je crkva Srca Isusova u glavnom gradu te zemlje Manami, najstarija katolička crkva u Perzijskom zaljevu. Još jedna crkva postoji u gradu Awali. Nju zajedno koriste katolici i anglikanci. Sad bi trebala biti građena nova crkva, veća od postojećih, s više mjesta za vjernike. Uz crkvu bi trebale biti izgrađene i druge zgrade za potrebe biskupije koja će tu imati sjedište.
Razlozi za gradnju crkve su vrlo jednostavni: od 1.300.000 stanovnika Bahreina 850.000 su muslimani, ostalih 450.000 su pripadnici drugih vjera, kako je pokazao popis stanovništva iz 2010. godine. Broj kršćana procjenjuje se na 80.000 do 120.000. Premještanje sjedišta biskupije na Arapskom poluotoku iz Kuvajta u Bahrein Katolička crkva obrazlaže činjenicom da je za Bahrein lakše dobiti vizu kad se crkveni dužnosnici tamo sastaju.
Bahreinski kralj u Vatikanu
Plan o gradnji još jedne katoličke crkve u Bahreinu postoji već duže. Stvar je postala konkretnija nakon preustroja Katoličke crkve u svibnju 2011. i promjene nadležnosti na Arapskom poluotoku. Nakon toga je i bahreinski kralj Hamad posjetio Vatikan. To je, prema Haraldu Suermannu, direktoru Misionarskog znanstvenog instituta Missio u Aachenu, konkretiziralo planove o gradnji nove crkve. "Tom prilikom je izražena želja za gradnjom nove crkve kojoj je kralj i udovoljio", kaže Suermann.
No za mnoge neočekivano velikodušna gesta bahreinskog kralja nije nipošto samo plod vjerske tolerancije ili pragmatičnog pokušaja davanja novog prostora za ispunjavanje vjerskih potreba kršćanima koji žive u maloj zemlji u Perzijskom zaljevu. Za Katju Niethammer, znanstvenicu na Odjelu za islamistiku Sveučilišta u Hamburgu, se radi o čistom PR potezu s ciljem poboljšanja imidža Bahreina na Zapadu koji je osjetno pogoršan zbog brutalnog odnosa vlasti prema prosvjednicima tijekom tzv. Arapskog proljeća. "Bahrein se pokazao ekstremno represivnim naspram prosvjednika. No sukob traje mnogo duže. Šijitska većina već godinama zahtjeva više demokracije i prava na sudjelovanje u političkom životu. No taj pokret je kraljevska kuća brutalno ugušila i ušutkala", kaže Niethammer.
Sukob na uštrb manjina
No unutarnjopolitički sukob se lomi na leđima kršćanske manjine. Radikalne islamističke grupe već mjesecima prosvjeduju protiv gradnje nove crkve a smirivanje, kako smatra Harald Suermann, nije na vidiku. "Radikalna strujanja nisu prisutna samo u Bahreinu nego i u ostatku arapskog svijeta. I takvo stanje nije novo. Za mnoge muslimane je područje otkuda je potekao islam sveto i tu vjerski objekti ostalih religija po njima nemaju što tražiti", zaključuje Suermann. No postoje i druge, pomirljivije tendencije. Prema Suermannu se ovdje ne radi isključivo o nekakvom anti-zapadnom stavu nego o sukobu unutar islamskog svijeta u kojem su kršćani kolateralne žrtve.
Sličnog je mišljenja i Niethammer koja, kad je u pitanju Bahrein, ne vidi vjerski nego politički sukob. Glavna bitka u zemlji se vodi između većinskog šijitskog i manjinskog sunitskog stanovništva kojem pripada i kraljevska obitelj kao i veći dio elite u zemlji. U sukobu ovih struja unutar islama stvorila se apsurdna situacija u kojoj sukobljene snage sakupljaju bodove radikalizacijom naspram ne-islamskih grupa, u ovom slučaju kršćana u zemlji. U napetom političkom ozračju, kršćanska crkva je mnogima dobro došla za ispuštanja ventila a, kako procjenjuju poznavatelji prilika, situacija se neće tako skoro promijeniti.