Vatinska diplomatska ofenziva

Vatikan je nakon prijetnji ekstremističkih organizacija, među ostalim i Al Qaide postao utvrda. Istodobno je zatvoren zračni prostor iznad papinske ljetne rezidencije u Castel Galdolfou. U Rimu i Vatikanu snage sigurnosti prijetnje Al Qaide uzimaju ozbiljno i pojačavaju mjere sigurnosti, ali Vatikan ostaje pri svoj politici ispružene ruke. Sve to je posljedica prošlotjednog govora pape Benedikta XVI. u Regensburgu kada je u predavanju koristio citate o islamu i proroku Mohamedu. Kako bi uklonio nesporazume, Vatikan je pokrenuo diplomatsku ofenzivu, međutim reakcije na govor Pape ne jenjavaju.

U listu L’Osservatore Romano objavljene su Papine riječi, u kojima izražava žaljenje zbog reakcija i nesporazuma. Tekst je tiskan i na arapskom jeziku, a na web stranici Vatikana Papin je govor iz Regensburga objavljen uz dodatak da autor teksta pridržava sebi pravo na mijenjanje teksta. Sveta stolica poručuje kako se „Vatikan zalaže za dijalog pa i tamo gdje se sugovornici na njega oglušuju“.
Glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi je naglasio kako je Papa u Regensburgu govorio o „mogućem dijalogu između vjere i razuma, ali i o islamu. Pri tome je, s jedne strane, upozorio na opasnosti racionalizma koji isključuje Boga i, s druge strane, na vjeru koja je nametnuta silom – sve to se protivi pridrodi Boga i duše“.
No, kakvi su izgledi da će riječi Benedikta XVI imati uspjeha u politici popuštanja napetosti – o tome Guido Horst, njemački urednik časopisa „Inside the Vatican“ misli sljedeće: „Smatram da su ljudi dobre volje shvatili i razumjeli poruku, ali postoje snage koje žele proširiti sukob. Na strani muslimanskih fanatika postoje agitatori – i o tome ne smijemo biti u zabludi. Ali takvih ima i na drugoj strani. Dakle, i na zapadnoj strani imamo snage koje, na primjer, reakcije islamskoga svijeta koriste kao argument i kažu 'imamo rat protiv terorizma i moramo voditi taj rat, pa kada se napada čak i ovako dobar Papa, tada je to samo znak da smo u pravu u našim agresivnim pa čak i vojnim akcijama'“.

Pokrenut je dijalog

Rimski gradonačelnik Walter Viltroni ovih dana želi pokazati da u Vječnom gradu na Tiberu međureligijski dijalog, unatoč najnovijim događajim, ipak fukcionira. Tako je na razgovore primio predstavnika papinskog vijeća za međureligijski dijalog, kardinala Paula Pouparda, zatim imama rimske džamije, Samija Salema kao i Riccarda Di Segniju, vrhovnog rabina grada Rima. Na skupu je sudjelovao i Camillo Ruini, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, a prije toga je Papi Bendiktu XVI. izrazio neograničenu solidarnost.
„Iznenađeno i u boli konstatiram da je govor Pape pogrešno shvaćen kao uvreda islama. To je dovelo do pokušaja zastrašivanja i neprihvatljivih prijetnji. Papa za to nije odgovoran, on nije pogriješio“, naglašava predsjednik Talijanske biskupske konferencije Ruini.
Sam Benedikt XVI. za riječ se javio na tjednoj audijenciji. Prema protokolu Papa će još predstaviti svoje dojmove prošlotjednog posjeta Bavarskoj. Međutim, čini se da od dojmljivih trenutaka i susreta tijekom posjeta bavarskoj domovini neće ostati mnogo.

Pell: «Pokazalo se – Papa je imao pravo»

U prijepor oko Papinih izjava uključio se i teolog Hans Küng iz Tübingena, koji je od Benedikta XVI. zatražio davanje pozitivnog znaka prema muslimanima. Kung je izjavio kako Papa treba pokazati da razumije islam i da ga cijeni kao svjetsku religiju.
Istodobno iz Velike Britanije stižu vijesti da je policija pojačala osiguranje na stotine crkava i džamija. Scotland Yard je već pokrenuo istragu protiv nekoliko ekstremista koji su pozvali na nasilje i napade na katoličke crkve.
Egon Kapellari, austrijski biskup poručio je da svi koji žive u Europi znaju da “Papa nije osoba koja potpaljuje mržnju”, dok je predsjednik islamske zajednice u Austriji Anas Šakfeh priznao da su riječi Benedikta XVI. istrgnute iz konteksta pa zato zvuče čudno.
Kardinal George Pell, nadbiskup Sydneyja i predsjednik Australske biskupske konferencije izjavio je kako su nasilne muslimanske reakcije samo “dokaz za točnost i ispravnost onoga što je Papa Benedikt XVI. kazao o islamu”. Kardinal Pell je naglasio kako “reakcije pokazuju da za mnoge islamiste postoji povezanost između religije i nasilja, a to potvrđuje njihovo odbijanje da na kritike odgovore racionalnim argumentima. Umjesto toga reagiraju demonstracijama, prijetnjama i aktivnim nasiljem”, stoji među ostalim u priopćenju kardinala Pella.

Bruxelles brani slobodu izražavanja

U Bruxellesu ni jedna organizacija ili institucija nije htjela komentirati prijepor oko Papina govora. Gotovo svi su ukazivali na to da je to pitanje odnosa Vatikana i zemalja islamskog svijeta. Jedino je Europska komisija priopćila da je pogrešno izdvajati citate iz papina govora, posebice kada su oni izvan konteksta.
“Europska komisija ne želi ni pojasniti ni interpretirati govor Pape Benedikta XVI. koji je izazvao negodovanje među muslimanima širom svijeta”, naglasio je glasnogovornik Europske komisije, Johannes Laitenberger, koji je govor poglavara Katoličke crkve okarakterizirao “teološkim doprinosom u teološkoj debati”.
«Prema mišljenju Europske komisije reakcija mora biti utemeljena na onome što je Papa zaista rekao te ne smije biti izdvojena iz konteksta”, poručio je glasnogovornik Europske komisije Laitenberger. “Govoreći općenito, mogu kazati da su reakcije bile neprimjerene, a reakcije koje odbacuju slobodu izražavanja su neprihvatljive”, rekao je glasnogovornik Europske komisije dodajući da je “sloboda govora kamen temeljac Europske unije kao što su i sloboda i poštivanje svih vjerskih uvjerenja, bilo da se radi o kršćanstvu, islamu, židovstvu, budizmu ili laicizmu”.