Većina Nijemaca želi više solidarnosti

Usprkos različitim izazovima pred kojima stoje pojedine europske države, dvije trećine stanovnika zemalja EU-a izjašnjava se i dalje za jednu solidarnu zajednicu zemalja. Oni su isto tako uvjereni kako se gospodarsku krizu može najbolje nadvladati zajedničkim radom sviju. Ovo stajalište zastupa oko 57 posto Nijemaca, dok čak 70 posto smatra kako obični građani, primjerice u oni Grčkoj, nezasluženo i nepravedno pate od posljedica gospodarske i financijske krize. Tako barem pokazuju rezultati istraživanja grupe zaklada američkog investitora Georga Sorosa, „Open society foundations“, koje se prema vlastitim navodima zalažu za jedno „otvoreno i pravedno civilno društvo“. Ono što je posebno zanimljivo je da su se ispitivanja javnog mijenja u zemljama EU-a, provodila upravo u trenucima najveće eskalacije krize na Cipru.

Nijemci nisu nikakav izuzetak

„Open society foundations“ su istodobno ispitivali građane Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Velike Britanije. Kako kaže direktor ove grupe zaklada u Europskoj uniji, Španjolac Jordi Vaquer, iznenađujuća je i činjenica da ljudi u različitim zemljama EU-a vrlo slično misle. “Opći trendovi u stajalištima se ne razlikuju mnogo jedni od drugih, iako je primjerice u Španjolskoj poziv na solidarnost jače istaknut nego recimo u Njemačkoj. Uopće se zapravo može reći da je u južnoeuropskim zemljama kao što su Italija, Španjolska, znači zemlje koje su jače pogođene krizom, poziv na solidarnost unutar Europe, jače naglašen nego u zemljama kao što su Njemačka i Velika Britanija. No, riječ je uistinu o minimalnim razlikama u stajalištima”, naglašava Vaquer.

Odgovori koje su tijekom ispitivanja dali Nijemci, niti u jednom segmentu ne odudaraju od odgovora na pitanja građana drugih europskih zemalja. To vrijedi i po pitanju glavnih rezultata spomenutog istraživanja. “Kao prvo, svi su mišljenja da trenutni napori za rješavanje krize ne samo da nisu dovoljno ozbiljni već da su oni i kontraproduktivni. Drugo, istraživanje je pokazalo kako u javnosti postoji više spremnosti za solidarnost nego što je to slučaj u djelovanju vlada. A treće je da većina smatra kako je riječ ne o individualnim problemima već o zajedničkim, budući da ionako postoji međusobna ovisnost europskih zemalja”, kaže Vaquer.

Drugim riječima, oko 67 posto ispitanika smatra da bi borba protiv gospodarske krize i socijalnih problema trebala biti stvar svih EU država. Po ovom pitanju, od većine odudaraju samo Britanci. 64 posto državljana Velike Britanije naime smatra kako bi se svaka zemlja trebala sama brinuti oko svojih problema.

Političari daleko od problema običnog građana

Ispitivanje javnog mijenja „Open society foundations“ je također pokazalo da gospodarska i financijska kriza pobuđuje strahove. Naime, gotovo tri četvrtine ispitanika navodi kako strahuje da niske plaće i povećanje cijena vode u siromaštvo. Osim toga, ispitanici su uvjereni kako se diljem Europe povećava broj nezaposlenih, da mladi imaju manje šansi te da se situacija bolesnih i starih pogoršava. Isto tako, oni navode svoj strah od povećanja napetosti i svađa između europskih država. Čak 85 posto ispitanika su mišljenja da su jedinstvo i solidarnost uslijed posljedica gospodarske krize već sada ugroženi i oštećeni.

Prema mišljenju Jordija Vaquera, odgovornost za ove strahove snose političari. „Dakle, problem nije u tome da su europski građani izgubili smisao za solidarnost (iako se nalaze pod pritiskom), već da politička sposobnost upravljanja situacijom u vremenima krize ne slijedi ideju povezanosti koju Europljani međutim još uvijek jedni za druge osjećaju“, kaže Vaquera.

Njegovo stajalište potvrđuju i brojke – 92 posto Francuza, Nijemaca, Španjolaca, Talijana i Britanac naime vjeruju da su političari u Europi izgubili vezu i smisao za brige i probleme svojih građana.