Velik dan za SiCG uz povjerenje na predujam

U odluci Europskog povjerenstva krije se doduše i priznanje za napore posljednjih godina, da se u Srbiji i Crnoj Gori unaprijedi demokracija te da se ostvari ekonomski priključak s ostalim tranzicijskim zemljama. No, odluka je prvenstveno politički signal. Komisija kaže da Europska unija čini sve kako bi ljude u Srbiji i Crnoj Gori podržala u njihovim reformama, unatoč svim postojećim nedostacima. Vlada i oporba u Beogradu trebali bi voditi računa o tim finim nijansama. Povjerenik za proširenje

EU-a, Olli Rehn jasno je i glasno objasnio odluku: suradnja s Haaškim sudom za ratne zločine i dalje ostaje glavni prioritet. A činjenica je da je šef srbijanske vlade, Vojislav Koštunica, 2003. stupio na dužnost s riječima kako suradnja s Haagom za njega nije primaran. Više od godinu dana Beograd nije sudu predao ni jednog optuženika, a svih jedanaest oficira koji su ove godine stigli u Haag dobrovoljno su se predali. Nitko od njih prethodno nije bio uhićen.

Ne može se dogoditi da se optuženici pred očima srbijanske policije sklanjaju u ilegalu, kao što je to nedavno učinio bivši zapovjednik vojske Jugoslavije Pavković. I sve dok se glavni ratni zločinci Karadžić i Mladić slobodno šeću, i to možda i po Srbiji, o članstvu u Europskoj uniji ne može se ni sanjati. Unija misli ozbiljno, što se i vidjelo: pregovori s Hrvatskom su odgođeni, jer nije uhićen Gotovina.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić to je dobro prepoznao. U svojoj prvoj izjavi nakon odluke Europskog povjerenstva, malo karikirano je rekao da bi Srbija već odavno bila u Uniji da su se svi optuženici odmah izručili Haagu.

Jučerašnja je odluka, dakle veliki predujam povjerenja, i na vladi u Beogradu je da to povjerenje ne izigra.

Konačno moraju prestati populistički govori, primjerice o statusu Kosova. Krajnje je vrijeme da vlada otvori teme koje stvarno pogađaju ljude: a to je privatizacija gospodarstva. Ljudima je ona u početku bolna, ali dugoročno, to je jedini put ka blagostanju.

U svojoj prvoj reakciji premijer Koštunica prvo je govorio o Kosovu, o očuvanju državne tvorevine Srbije i Crne Gore, o ulasku u EU. Tek je kasnije naveo gospodarsko prestruktuiranje i političke promjene. Ako vlada hitno ne promijeni redoslijed na svojoj listi prioriteta, put Srbije i Crne Gore prema Europskoj uniji odmah na početku će završiti u slijepoj ulici.