1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Velike razlike u pravima homoseksualaca u EU-u

13. svibnja 2019

Europsko društvo lezbijki i gejeva (ILGA) uoči izbora za Europski parlament objavljuje svoje podatke o pravima ove populacije. Jaz između njihovih prava u zemljama istoka i zapada EU-a je velik.

https://p.dw.com/p/3IQ2n
Deiutschland  EU und eine Regenbogenfahne an einem Fenster Berlin
Foto: imago/E. Contini

Ravnopravnost lezbijki, homoseksualaca, interseksualnih ili transseksualnih osoba je definirana u europskim ugovorima i u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Tamo je diskriminacija zbog seksualne orijentacije izričito zabranjena. U svih 28 zemalja članica EU-a bi dakle životni uvjeti za homoseksualce i druge osobe trebali biti jednaki. No to nije slučaj. Svake godine 13. svibnja, na "Međunarodni dan protiv homofobije i transfobije" europska Udruga lobista za prava lezbijki i gejeva u Europi (ILGA) objavljuje jednu vrstu svjedodžbe o stanju u zemljama Europske unije. Ove godine bi podaci udruge mogli biti smjernica za donošenje odluke o izborima za Europski parlament za dva tjedna.

Zeleni najbolje ocijenjeni

Njemačka Udruga lezbijki i gejeva je preporučila liberalni FDP kao stranku koja se najviše zalaže za prava homoseksualaca i transseksualaca. Slijedi SPD, Zeleni i Ljevica. Odbijen je CDU/CSU. Udruga smatra da je desničarsko-radikalna Alternativa za Njemačku opasna jer primjerice ne poduzima ništa protiv mobinga u školama i želi izbaciti iz školskih udžbenika temu seksualnog identiteta. Izbori za Europski parlament su posebice važni s obzirom na jačanje desničarskih populista u brojnim državama EU-a, navode u Udruzi lezbijki i gejeva Njemačke. "Riječ je o budućnosti europske demokracije. Jer europske osnovne vrijednosti kao što su poštivanje ljudskih prava, jednakost i poštivanje pravne države sve otvorenije se dovode u pitanje", navode u udruzi.

U dosadašnjem Europskom parlamentu se prije svih Klub zastupnika Zelenih zalagao za lezbijke, gejeve i transseksualne. Ovo proizlazi iz procjene koju je načinila skupina parlamentaraca iz svih stranaka, koja se bavi temama antidiskriminacije, a koja je objavljena u travnju. Najlošije su procijenjeni desničarski populisti i EU-skeptici.

Christopher Street Day u Berlinu 2017.
LGBT zajednica je oduševljena Europskom unijom, iako nije zadovoljna pravima u svim članicama. Foto: imago/IPON

Europa u duginim bojama

Na osnovu rangiranja koje je za 2019. godinu objavila lobistička skupina "ILGA", primjetna je sljedeća slika:

- Postoji gruba podjela Zapad-Istok. Većina zemalja u kojima gejevi i lezbijke mogu manje ili više živjeti ravnopravno su na zapadu Europe. Velika Britanija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Finska, Danska, Švedska, Portugal, Španjolska su postigle najviše bodova na dugom popisu zakonskih odredaba, od obiteljskog prava, borbe protiv zločina iz mržnje do tjelesnog samoodređenja.

- U procjeni "ILGA" najbolje rangirana je Malta, koja ispunjava 90 posto svih zahtjeva. Najlošije rangirane zemlje EU-a su Litva i Poljska sa 17 i 18 posto. Za nijansu bolje plasirane od njih su Bugarska i Rumunjska 20 i 21 posto ispunjenih zahtjeva. I Italija je s 22 posto iznenađujuće loše rangirana. To se prije svega može objasniti time da Italija ne poznaje specijalna pravna jamstva protiv diskriminacije i za homoseksualne brakove. Osim toga postoje ogromne rupe u zakonu o pravu na usvajanje. Njemačka zauzima tek srednje mjesto jer joj nedostaju poseban zakon protiv govora mržnje i seksualno motiviranih kaznenih djela, procjenjuju u ovoj lobističkoj skupini.

- Sveukupno se stanje lezbijki, gejeva i transseksualnih osoba posljednjih godina poboljšalo, ali postoje i nazadovanja, naveli su u ovom udruženju tijekom predstavljanja izvještaja u Oslu. Poljska i Bugarska su lošije rangirane u odnosu na ranije razdoblje, jer su ograničile prava ovih skupina stanovništva. Mađarska je kritizirana jer su tamo u međuvremenu smanjena osnovna prava kao što su pravo na okupljanje i pravo na udruživanje. Rad LGTBI skupina postaje opasniji i nepredvidljiviji, navode u udruženju.

Demonstracija u Rigi (Latvija) protiv mimohoda LGBT osoba.
Demonstracija u Rigi (Latvija) protiv mimohoda LGBT osoba.Foto: DW/A. Romanovs

- Zakonodavstvo u predmetnim područjima pripada najvećim dijelom u nacionalnu nadležnost. EU primjerice ne može propisati hoće li zemlja članica nuditi potpuno pravo na homoseksualni brak, registrirano partnerstvo ili ništa od toga. Postoji još pet država članica u kojima ni jedno ni drugo još uvijek nije moguće: Litva, Latvija, Poljska, Slovačka, Bugarska. U Estoniji i Češkoj je registrirano partnerstvo moguće sa samo malim brojem prava.

- Zemlje koje do sada nisu dozvoljavale homoseksualne brakove su prisiljene od strane Europskog suda da priznaju istospolne brakove koji su sklopljeni u drugim državama. Prošle godine je bila značajna presuda protiv rumunjskih vlasti kojom je priznat brak jednog Rumunja s jednim Amerikancem. Njih dvojica su sklopila brak u Belgiji.

Apel lobista

Neposredno uoči izbora za Europski parlament direktorica Udruženja ILGA-a za Europu Evelyne Paradis je izjavila da je sada krajnje vrijeme za djelovanje. Ona je rekla da je prošle godine već upozoreno na to da se ne mogu prekrižiti ruke i misliti da će posao biti obavljen. "Nažalost u ovoj godini vidimo konkretna nazadovanja na političkoj i pravnoj razini u nizu država", izjavila je Paradis.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.