1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Veliko minsko polje

Kersten Knipp
14. ožujka 2018

Rusija u nedjelju bira predsjednika, ali nitko nema dileme oko toga tko će pobijediti. Kakva će biti buduća vanjska politika Vladimira Putina? DW donosi pregled glavnih smjerova njegovog vanjskopolitičkog djelovanja.

https://p.dw.com/p/2uFiw
Foto: picture-alliance/dpa/TASS/M. Klimentyev

1. SAD

Rusija ima ambivalentan odnos prema Sjedinjenim Državama. Tijekom izbora u jesen 2016. Rusija je manje ili više suptilno lobirala za izbor Donalda Trumpa. Dosadašnji rad specijalnog istražitelja Roberta Muellera o „miješanju Rusije" ukazuje i na subverzivne metode kampanje u korist Trumpa.

No od stupanja milijardera Trumpa na mjesto šefa Bijele kuće odnos s kolegom iz Kremlja nije nimalo ružičast. Početkom ožujka je Putin u govoru o stanju nacije najavio da će prema Zapadu usmjeriti nove atomske rakete dugog dometa. To je, objasnio je, reakcija na američko istupanje iz ugovora o raketnoj obrani od 2002. godine. U Americi nitko nije bio previše iznenađen i predsjednik Trump je najavio razvoj novih nuklearnih projektila „ograničene" razorne moći.

Susanne Spahn, njemačka novinarka i historičarka specijalizirana za Rusiju, kaže da Putin u odnosima s SAD-om gleda kako ojačati poziciju svoje zemlje na globalnoj pozornici. „SAD je glavni neprijatelj. Putin je koristio vrlo prijeteću retoriku prema Zapadu prema devizi: ranije nas niste slušali, sada ćete makar to morati", rekla je ona za DW.

2. Bliski istok

Što o Putinu misle mladi Rusi?

Namjera Rusije da ponovo postane teškaš međunarodnih odnosa najjasnije se vidjela u bliskoistočnoj politici. Rusija je snažno podržala sirijskog predsjednika Bašara al Asada koji vodi rat protiv dijelova vlastitog stanovništva. Moskva je mobilizirala značajne vojne kapacitete za podršku Asadovom režimu.

Angažman ima nekoliko motiva: najprije je u Siriji ojačana jedina mediteranska vojna baza Rusije. Prije svega je Moskva postala igrač kojeg se ne može zaobići u daljnjem „kreiranja" budućnosti regije. Zajedno s Iranom kao Asadovom drugom silom zaštitnicom, Moskva raspolaže znatnim utjecajem na potezu od Irana do Izraela. U Iraku, Siriji i djelimično u Libanonu – preko šijitskog Hezbolaha – ruski stavovi imaju veću težinu nego na početku konflikta u Siriji. Poboljšanje odnosa s Erdoganom znači da se i u Turskoj sve više osluškuje što kaže Rusija.

SAD se pod Obaminom administracijom uglavnom povukao s Bliskog istoka. U prazninu koju je ostavila Amerika sve više stupa - Rusija.

3. Srednja i istočna Europa

Rusija i dalje ima komplicirane odnose s bivšim dijelovima sovjetske imperije. Od izbijanja krize u Ukrajini jedva da i postoje diplomatski odnosi s Litvom. Dvije trećine Litvanaca Rusiju vidi kao „neprijateljskog" susjeda, blizu petine se pribojava agresije. Litvanci su zadovoljni nazočnošću kontingenta od 1.000 vojnika NATO-a. Zvanični Viljnus je također sustavno smanjivao energetsku ovisnost od Rusije.

Nisu dobri ni odnosi s najvećom zemljom regije - Poljskom. Jaroslav Kaczynski, siva eminencija koja vuče sve konce u Varšavi, uvjereni je antikomunist, a negativan odnos je zadržao i prema Rusiji kao nasljednici bivšeg Sovjetskog Saveza. On odlučno zagovara sankcije EU-a prema istočnom susjedu. Nije bilo vidljivih pokušaja da se tenzije primire.

Među zemljama iz regije gdje Rusija nailazi na otvorena vrata najbolji je primjer Srbija. Osim poznatog proruskog sentimenta, tome doprinose i dobri osobni odnosi Putina i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Beograd nabavlja velike količine energenata i oružja od Rusije.

4. Njemačka

Pritisak na kritične novinare u Rusiji

Odnosi Moskve i Berlina su napeti od izbijanja krize u Ukrajini. Njemačka podržava ekonomskih sankcija EU-a protiv Rusije, premda 40%-tni pad trgovinske razmjene pogađa upravo njemačke firme i radnike.

Rolf Mützenich, stručnjak SPD-a za vanjsku politiku, ipak smatra da će Berlin zadržati kritičan odnos prema aneksiji Krima. On za DW kaže da se ne smije prihvatiti kršenje međunarodnog prava u slučaju Krima. Tema odnosa Moskve i Kijeva ostaje u njemačkom fokusu: „Ne smijemo se stavljati u funkciju unutarnje politike nijednog od tih aktera", kaže on.

Predsjednik Putin ima nejasan odnos prema Njemačkoj. S jedne strane, redovno se održavaju kontakti, s druge je Putin prošle godine doveo u pitanje suverenitet Njemačke, tumačeći jedan govor kancelarke Angele Merkel. Odnose je dodatno opteretio nedavni napad na informatičke sustave njemačke vlade za koji se sumnja da su ga izveli ruski hakeri.

5. Azija

Od zahlađenja odnosa sa EU-om, Rusija se jače okreće Kini. Dvije zemlje planiraju jačanje trgovinskih odnosa. Rusija bi se htjela uključiti u Novi put svile, radi se o kinesko-europskoj trgovinskoj ruti.

Politički gledano, i Moskva i Peking gaje sličan stil upravljanja koji uključuje autoritarni odnos prema kritičarima i oporbi unutra, a robusno zastupanje vlastitih interesa vani. Obje zemlje su se više puta usprotivile osudi sirijskog režima kroz Vijeće sigurnosti UN-a. To je nazvano „nedopustivim petljanjem u poslove jedne suverene države".

Rusija i Kina su se zbližile i vojno kroz nekoliko zajedničkih vježbi u središnjoj Aziji, ali i u Kineskom moru. Time je Rusija donekle zauzela stranu u konfliktu oko otoka između Japana i Kine. Time su narušeni odnosi s Tokijom, ali poboljšani s Pekingom.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje