" Veselim se sto ministar vanjskih poslova ostaje u Berlinu-tim je rijecima kancelar Schröder...

u cetvrtak indirektno potvrdio ono sto je na kraju postalo politickom vijescu tjedna u Berlinu - iako je zapravo indiskrecija koja je u javnost procurila ocito prije vremena: da su se on i njegov zamjenik Fischer dogovorili za jos jednu kandidaturu, na izborima 2006. Za SPD i Zelene dobrodosla motivacija u politicki teskim vremenima, za opoziciju crvena krpa. To je prijetnja za Njemacku, komentirao je cak vodja Liberalne stranke, Westrewelle. No, vladajuca kombinacija se ocito ne da smesti:

Iako je ponovno izabrana tek prije nepune godine dana, crveno-zelena koalicija vec razmislja o izborima 2006; sto vise, vodeci dvojac namjerava kandidirati u istom sastavu- kancelar Schröder, SPD i ministar vanjskih poslova Fischer, Zeleni. Kancelar Schröder je doduse u cetvrtak prije podne u razgovoru za jednu privatnu televiziju rekao da o tome zasad ne razmislja, posebno iz obiteljskih razloga, za to trebam jos malo vremena... da bi se samo nekoliko sati kasnije glavnim gradom proculo kako su se sadasnji kancelar i njegov vice, bas ovog tjedna dogovorili da jos jednom nastupe. U Berlinu se ta vijest u prvom redu promatra u kontekstu visemjesecnih spekulacija po kojima je Joschka Fischer navodno zelio prijeci u Bruxelles, tezeci polozaju novog evropskog ministra vanjskih poslova. Iako se sam Fischer o tome nikad nije htio izjasniti, nije ni demantirao- no u zadnjim se danima mnoze njegove izjave kako je , citat "vrlo rado njemacki ministar vanjskih poslova." Kancelar Schröder je pak na opetovana pitanja o tome hoce li Fischer otici u Bruxelles, uvijek odgovarao kako bi ovaj za to bio uopravo idealan kandidat te da to misle i njegovi evropski kolege- no u nekim se kuloarima moze cuti kako podrska Fischerovim ambicijama u Bruxellesu i nije bila tako visoka. Drugi opet ukazuju na cinjenicu da u politici kandidat koji se sam nudi obicno nema prevelike sanse. Sada su medjutim sve spekulacije- barem trenutno- okoncane: Schröder i Fischer ce jos jednom kandidirati- a najnovija ispitivanja javnog misljenja pokazuju da u tome imaju podrsku. U jednoj je anketi cak svaki drugi upitani izjavio kako podrzava jos jednu Schröderovu kandidaturu.Fischerovu najavu da ostaje u Berlinu su pak izricito pozdravili iz njegove stranke- Zeleni zadnjih godina imaju primjetne kadrovske teskoce u vrhu. Konzervativna opozicija - koja se inace i sama bakce s takozvanim kandidatskim pitanjem- podijeljena izmedju simpatija za seficu CDU-a Merkel i vjestog hessenskog sefa Kocha- je reagirala kriticki. Preuranjeno isticanje kandidature je samo manevar, skretanje pozornosti s onoga sto su trenutno stvarni politicki problemi- misli generalni sekretar

"Njemacka je zauzeta debatom o mirovinskoj reformi, o zdravstvenom osiguranju i rastucoj nezaposlenosti- a Schröder i Fischer ne misle ni o cemu nego o svojim vlastitim karijerama..." Dogovor Schrödera i Fischera o kandidaturi zaista nije bio namijenjen za objavljivanje nego je "procurio." Od koga i iz kojeg razloga- to je predmet novih spekulacija u tzv. obavjestenim berlinskim krugovima. Neki drze da je indiskretan bio upravo krug oko samog ministra vanjskih poslova, uostalom ne bez razloga Fischer velik dio svojeg utjecaja bbazira bas na vjestini kojom plovi politicko-medijskim vodama. U svakom slucaju, za stanje u njegovoj vlastitoj stranci je najava ostanka politicara koji formalno nema nikakve funkcije ali je stvarna kicma Zelenih, znacajan stabilizacijski faktor- a sve ostalo ionako time nije iskljuceno. On i dalje moze postati evropskim ministrom vanjskih poslova, ali to cemo vjerojatno dozivjeti tek nesto kasnije- zakljucila jedna od aktualnih sefica zelenih, Göring-Eckardt. U medjuvremnu Fischer ionako ima drugacije , denvnopoliticke brige- poput prosirenja njemackog angazmnana u Afganistanu- plan koji u dijelu medija i kod opozicije ne nailazi na odobravanje. na opasnosti, posebno za civilne humanitarne organizacije je ovog tjedna upozorio i ministra obrane Struck te sefica resora razvoja, ministarka Wiezoreck-Zeul koja je ovih dana i sama posjetila Kabul.Zalozila se za pojacanje sigurnosnih mjera ali i demantirala postojanje opasnosti da se vojne i humanitarne mjere u okviru njemacke misije suvise izmijesaju:

"Radi se o tome da vojnici koji ce sudjelovati u takvoj prosirenoj misiji u Afganistanu budu nadlezni za podrucje sigurnosti, kao sto je to njihova zadaca i u samom Kabulu. Druga je tema ponovna obnova zemlje a ono sto u Kabulu dobro napreduje , svakako ne moze biti lose za Kundus ili druge regije u Afganistanu. Ne radi se o tome da oni koji ce organizirati i pomagati obnovu, budu zasticeni od strane nasih vojnika a jos manje o tome daneka od nevladinih organizacija na bilo koji nacin bude dovedena u situaciju da se utjece na njezin rad..." Sudjelovanje njemackih vojnika u mirovnim misijama izvan podrucja Natoa- ne ucvijek na zadovoljstvo cjelokupnog stanovnistva, indirektno moze povecati i napetosti medju strancima u vlastitoj zemlji- toga se barem pribojavaju vlasti, nastojeci da ublaze svaku mogucu iritaciju. Jedna takva je i dalji boravak kontroverznog islamistickog vodje Kaplana, u Kölnu. Imigracione vlasti bi ga zeljele izruciti Turskoj, sto je sud -iako mu je uskratio i pravo na politicki azil- odbio, na prilicno zaljenje njemackog ministra unutrasnjih poslova Schilya.

Iz Münchena ni mnoge druge stvari koje se dogadjaju i odlucuju u Berlinu, ne izgledaju bas pozitivno; u svakom slucaju, konacno predani izvjestaj ekspertske komisije koja je po nalogu vlade, devet mjeseci razmatrala kako preurediti - drugim rijecima, uciniti jeftinijima ali ne i neefikasnijim, njemacki socijalni sistem, stranke Unije su proglasile jos jednim dokazom neuspjesnosti crveno-zelene vlade- iako sam sef komisije, Rürup tvrdi da su strucnjaci ponudili odlican reformski plan.

"Mirovina koju je netko zaradio je i dalje pravno zasticena i ne dovodi se u pitanje, socijalna pomoc bi pak ubuduce trebala zavisiti o imovini koju netko posjeduje..."

-tako je Bert Rürup, predsjedavajuci komisije za reformu socijalnih sistema, koja je nakon devetomjesecnog rada , nadleznoj ministarki Ulli Schmidt urucila svoje prijedloge, na konferenciji za stampu formulirao sustinu predlozenih promjena. Drugim rijecima, i ova komisija ponavlja ono u sto su se zaklinjali svi dosad nadlezni, bez obzira na boju vlade- da su mirovine sigurne- ali po prvi puta jasno kaze i - pod uvjetom da se sistem reformira. Jos jasnije, alternativa je smanjivanje prava ili bankrot. Rürupova komisija je iznijela dalekosezne prijedloge za reformu mirovinskog sistema-pri cemu je glavni zahtjev politike bio da doprinosi ne smiju porasti iznad dvadeset posto zarada te revalorizaciju tzv. osiguranja za njegu dok se o prijedlozima za reformu zdravstvenog sistema ni sami clanovi komisije nisu mogli sloziti. Sadrzaj vise od 280 stranica debelog izvjestaja je u javnosti vec tjednima poznat i kontroverzno se debatira, pri cemu je vise od 65 posto gradjana, po anketi Forse, protiv najavljenih mjera. No to malo pomaze jer kako kaze ministarka za zdrvatsvo i socijalnu politiku Schmidt- ono sto nije zaradjeno, ne moze se ni dijeliti. Reforma svih triju dijelova socijalnog sistema je medjutim nuzna ne samo zbog lose privredne situacije, koja osim toga traje dulje nego sto se predvidjalo- nego i iz demografskih razloga. Natalitet u Njemackoj ubrzano pada dok se istodobno zivotni vijek produzuje a promjene na trzistu rada dovode do sve ranijeg odlaska u mirovinu.Jedan od najosporavanijih prijedloga Rürup komisije je zato onaj da se do 2035 godine radni vijek sa dasanjih 65 produzi na 67 godina. U prvim reakcijama nakon predaje izvjestaja i konzervativna opozicija je odbacila vecinu Rürupovih prijedloga- a i on sam, iako je pozvao na puno ostvarenje reforme kao jedine mogucnosti da se ipak odrze visoki standardi njemacke socijalne drzave, znade da ce izmedju gorke stvarnosti i nezadovoljstva gradjana politika traziti kompromis: "Ni jedan zakon jos nije izasao iz Bundestaga u istom obliku u kakvom je u njega usao." Prijedlozi za reformu socijalnog sistema ostaju dakle sigurno nasa buduca tema- a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.