Veće prepreke za izbjeglice u Austriji

„Došao sam nogama", kaže Emmanuel i osmjehujući se gleda učiteljicu. „Ne baš", kaže učiteljica Waltraud Gsell i piše na ploču: „pješice".

Ovdje u Beču, u evangeličkoj humanitarnoj organizaciji Diakonie Wien, nastavnica njemačkoj jezika Gsell svakog jutra drži predavanja izbjeglicama. Trenutno u svom razredu ima učenike iz Sirije, Afganistana, Srbije i Irana. Jedan od njih je Emmanuel. Taj mladi Iranac dvije godine živi u Beču. Pohađa već drugi tečaj i njegov njemački je solidan. „Za mene je vrlo važno da govorim njemački, kako bih ovdje mogao razgovarati s prijateljima i kasnije naći posao."

Početnički tečaj traje tri mjeseca. Razinu A1 već su svi uspješno prošli i sada pohađaju A2. Još samo nekoliko dana.

Jezik – put prema integraciji

Svaki od ovih učenika ima svoju priču i svatko od njih je, kako kaže Waltraud Gsell, tijekom tečaja ispričao dio te priče. „To je veoma važno. A oni su jako marljivi i motivirani. Došli su u teškim okolnostima, svi su u teškim životnim situacijama, ali unatoč tome svi oni svakog jutra dolaze s gotovom domaćom zadaćom. To me uvijek impresionira."

„Integracija od prvog dana", naziv je projekta koji provodi organizacija Diakonie Wien. „Imamo vrlo dobro iskustvo", kaže šef projekta Michael Chalupka. „Organiziramo tečajeve jezika za one koji su podnijeli zahtjev za dobivanje azila, ali ne tek nakon što im je azil odobren, već odmah." Prema Chalupkinim riječima, to u velikoj mjeri pojednostavljuje integraciju, jer brojni postupci u vezi s izdavanjem azila traju i do dvije godine. To je suviše dugo da bi se tek tada počelo s učenjem jezika. Ipak, Chalupka je zabrinut zbog najava koje stižu od nove vlade u Beču. Integracija od prvog dana, strahuje on, mogla bi ubuduće biti otežana.

Manje tečajeva, a više zahtjeva

Mihael Chalupka vrlo kritički gleda na novu migracijsku politiku desno-konzervativne vlade Sebastiana Kurza. S jedne strane, vlada planira smanjenje ponude tečajeva jezika za migrante širom Austrije, a s druge strane želi uvesti obvezne testove jezika na naprednoj razini za one kojima je odobren azil.

Vladin program predviđa reformu minimalne pomoći u visini od 863 eura po obitelji. Tako bi ubuduće stranci mogli dobiti cijeli iznos pomoći samo ako uspješno polože zahtjevan test jezika. Tko ne položi, dobivao bi prema prijedlogu zakona 300 eura manje. Austrijski kancelar Kurz najavio je da njegova vlada želi spriječiti „useljavanje u austrijski socijalni sustav".

„To je apsurdno", smatra Chalupka. „Ne mogu s jedne strane smanjivati broj tečajeva jezika i istodobno zahtijevati od stranaca da njemački govore na tako visokoj razini." On upozorava na teške posljedice, kao što je, prije svega, rastuće siromaštvo djece. Upravo u Beču, gdje su stanovi i skupi i nema ih dovoljno, nekoliko stotina eura mnogo znači. „Zakoni ne smiju tjerati ljude u beskućništvo."

Osnovna prava

I stručnjaci za jezik osuđuju takve planove austrijske vlade. Verena Plutzar iz Mreže SprachenRechte e.V. već više od deset godina radi s ljudima koji uče njemački jezik. Ona smatra da je razina poznavanja jezika koja se traži nerazmjerno visoka. Na razini B1 zahtjeva se poznavanje stručnog vokabulara neophodnog za objašnjavanje kompleksnih problema, kao što je recimo mreža javnog prometa. Ali, kako kaže Plutzar, takvo specifično znanje učenici u prosjeku postižu tek nakon dvije godine intenzivne nastave. Za punoljetne izbjeglice to je teško izvodivo, tvrdi nastavnica jezika. A pored toga, dodaje, to je i nespojivo s bilo kojom ispitnom etikom.

Verena Plutzar kaže da prijedlog zakona vlade Sebastiana Kurza ugrožava egzistenciju onima koji ne polože test: „Ukoliko migrant ne položi test jezika, on gubi svoje osnovno pravo." Ona smatra da to za sobom povlači teške posljedica po svakodnevni život ljudi.

Predstavnici vladajuće austrijske stranke FPÖ u Europskom parlamentu nisu odgovorili na molbu DW-a za intervju, ali zastupnica austrijskih Zelenih u tom parlamentu Monika Vana smatra da je prijedlog zakona potpuno „antieuropski". Kancelar Kurz, smatra ona, napada socijalnu državu i to može ugroziti socijalni mir u Europi. Osim toga, dodaje, on tako učvršćuje percepciju izbjeglica kao neprijatelja.

Austrija od prvog srpnja pa do kraja godine predsjedava Europskom unijom. To kojim će pravcem Beč krenuti na europskoj razini – ne samo kada je riječ o migracijama – već sada se vrlo jasno pokazuje na unutarnje-političkom planu.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.