Vijeće Europe podupire demokratske reforme
17. svibnja 2005
Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski zatražio je od zemalja članica u svojem pozdravnom govoru davanje potpore demokratskim reformama u istočnoj Europi. Zapadne zemlje bi morale pomoći onima „koji žele živjeti u skladu s europskim standradima i demokratskim vrijednostima“, kazao je poljski predsjednik. Na sastanku na vrhu u Varšavi jedna od glavnih tema je buduća uloga Vijeća Europe koje je osnovano 1949. godine. Ova zajednica zemalja, među kojima se nalazi i Rusija te bivše sovjetske republike Gruzija, Armenija i Azerbajdžan danas ima 46 članica.
Na summitu za riječ se javio i predsjedavajući Europskog vijeća, luxemburški premijer Jean-Claude Juncker odbacujući političku krizu osmišljavanja Vijeća Europe. Juncker smatra da je Vijeće Europe kao forum za dijalog i ljudska prava nezamjenjivo:
«Kada bi ukinuli Vijeće Europe, što bi možda mnogima bilo najjednostavnije rješenje, tada bi porastao pritisak na užu europsku obitelj koju nazivamo Europska Unija. Ima smisla da se zemlje koje još nisu punopravne članice Europske Unije organiziraju u svojevrsnim koncentričnim krugovima oko Europske Unije u Vijeću Europe, a da pri tome Europska Unija ne stvara dojam da je ona centar svijeta. To mi zaista nismo», naglašava Juncker.
No ipak, prvu probu potencijalnog pritiska na Europsku Uniju dao je ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko. Zahvalivši se Europljanima na solidarnost tijekom narančaste revolucije, on je istodobno upozorio na Europu koja se sastoji od dvije brzine pri čemu bi prije svega mogli zaostati interesi istočnoeuropskih zemalja:
„Radi se o simboličnoj činjenici, da je 3. summit Vijeća Europe održan istočno od nekadašnjeg berlinskog zida koji je dijelio kontinent - i to u Poljskoj, gdje je prije 25 godina nastao pokret Solidarnošć. Naša dužnost je da dovedemo ovaj proces do kraja kako u Europi ne bi nastale nove crte podjele“, upozorava Juščenko.
Za mnoge današnje članice Europske Unije članstvo u Vijeću Europe bila je neka vrst „ulaznice“ za Uniju. Tek nakon prijama u Vijeće moglo se razmišljati o Europskoj Uniji. Nakon što su se u mnogim istočnoeuropskim zemljama razvile demokracija i pravna država Vijeće Europe danas se skrbi ponovno za svoju temeljnu zadaću, a to je nadgledanje poštivanja ljudskih prava. Važno tijelo Vijeća Europe je Europski sud za ljudska prava sa svojim sjedištem u Strassbourgu koji se često puta pripisuje Europskoj Uniji ili koji se često u medijima zamjenjuje i brka sa Sudom Europske Unije u Luxembourgu.