Vijesti iz Europske Unije

„Europska konačna granica definirana je u glavama, a ne zemljopisnim kartama“, izjavio je ovoga tjedna povjerenik za proširenje Olli Rehn. On je tijekom svojeg posjeta izjavio kako su Srbija i Crnoj Gora država sa ambicijama za članstvo u EU, ali da Europa mari više za vrijednostima nego za zemljividima. U europskim sporazumima se naglašava kako su vrata otvorena svim europskim državama koje poštuju vrijednosti i koje su odlučne širiti jednake i zajedničke vrijednosti. Rehn je istaknuo četiri glavna kriterija koje mora ispuniti svaka zemlja koja želi biti prihvaćena od europske javnosti i vlada, a to su europski poziv, regionalna integracija, poštivanje europskih vrijednosti te da “svi članovi moraju biti u stanju nositi obveze a ne samo beneficije”. Povjerenik Rehn trenutno vodi pregovore s povjerenikom Frattinijem o viznom režimu za građane jugoistočne Europe. Rehn se zalaže za poboljšanje procedure zahtjeva za vize za građane Srbije i Crne Gore.

U utorak sjedište Europske komisije posjetio je po prvi puta novi predsjednik slovenske vlade Janez Janša i sastao se s predsjednikom Barrosom. Janša je izvjestio predsjednika Europske komisije o slovenskoj strategiji za idućih deset godina koja je u potpunosti u skladu s ciljevima Europske Unije, što znači povećanje gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta. Barroso je nakon susreta s Janšom na zajedničkoj konferenciji za novinare podsjetio kako će Slovenija biti prva od novih zemalja članica koja će 2008. godine preuzeti predsjedništo Europske Unije na šest mjeseci i to zajedno s Njemačkom i Portugalu u «timu snova» kako je rekao Barroso. Na novinarsko pitanje da li će Slovenija od 2007. godine kada na snagu stupi novo financijsko razdoblje Europske Unije biti članica neto platiša Janša je priznao kako takve termine trenutno trema odbaciti, ali je istaknuo da se Slovenija zalaže da podijeli zemlju na barem dvije regije kako bi se mogla kvalificirati za pomoć za regije.

Obrazovanje i integracija ključne su potrebe Roma u Europskoj Uniji, naglasili su aktivisti i zatupnici Europskog parlamenta ovoga tjedna u Bruxellesu. Trenutan broj Roma u EU iznosi oko devet milijuna i predstavlja najveću manjinsku skupinu u Uniji, a kao skupina suočeni su s najviše otvorene diskriminacije u Europi. Odile Quintin, stručnjak Europske komisije, naglašava kako su akcijski planovi Europske Unije često puta u zemljama članicama nailazili na nedostatak političke volje na nacionalnoj, regionalnoj i na lokalnoj razini vlasti. Trenutno Europska komisija priprema programme treninga za pet Roma apsolvenata koji bi u Komisiji pomogli u nastojanjima da Roma preuzmu odgovornost za svoj razvitak. Ove godine Svjetska banka spozorira početak projekta “Desetljeće integracije Roma”. U tom razdoblju predviđeno je podizanje svijesti za teme Roma i stvaranje nacionalnih akcijskih planova kojim bi se suzbijalo siromaštvo među populacijom Roma.

Kontrole na granicama između Njemačke i Poljske mogle bi se ukinuti već sredinom 2007. godine. To je ovoga tjedna izjavio Pawel Dakowski, poljski povjerenik za pripremu suradnje u Schengenskom informacijskom sustavu. Europska Unija nema za sada ništa protiv tog datuma, premda je njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily prije nekoliko godina izjavio kako Poljska može pristupiti Schengeskom sporazumu tek 2010. godine.

Povjerenik za pravosuđe Franco Frattini primio je u svojem uredu u Bruxellesu prijeteće pismo s kukastim križem. Pismo ubačeno u Velikoj Britaniji napisano je na vrlo lošem talijanskom jeziku. Frattini je ovoga tjedna najavio pokretanje europske incijative protiv iskazivanja nacističkih obilježja. Bivši predsjednik Europske komisije Romano Prodi izrazio je solidarnost s talijanskim povjerenikom. Prodi je u prosincu 2003. godine dobio paket bombu koja je eksplodirala u njegovom stanu u Bologni i počinila neznatnu materijalnu štetu.

Riba u određenim dijelovima Baltika je toliko kontaminirana da je preotrovna da bi se mogla prodavati u Europskoj Uniji, upozorila je organizacija za zaštitu okoliša WWF. Prema analizama haringa kontaminacija bromom je primjerice za 50 puta veća u ribi iz Baltika nego u ribi iz Atlantika. Konzumacija takve kontaminirane ribe ne samo da ugrožava ljude i životinje, već i ostale ribe koje se hrane haringama. Prema izvješću WWF-a nekoliko vrsta riba među ostalim i atlanski losos i bakalar pokazali u posljednjih nekoliko desetljeća probleme u reprodukciji. “Postojanje regulative za zaštitu od kemikalija očito nije dovoljno efikasna zaštita, međutim upravo otvorena rasprava oko nove politike zaštite od kemikalija u Europskoj Uniji ulijeva novu nadu”, izjavio je Lasse Gustavsson, director WWF-ovog programa Baltičke Ecoregije.