1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vijesti iz Europske Unije

Alen Legović17. rujna 2004
https://p.dw.com/p/9Zcu
25 članova iduće Europske komisije održava danas i sutra u belgijskom sveučilišnom gradu Leuvenu svoj drugi sastanak. Očekuje se da će budući povjerenici razmjeniti mišljenja oko političkih prioriteta i raspravljati o unutarnjoj organizaciji buduće Komisije koja preuzima poslove i mandat 1. studenog. Bit će to i pripremni sastanak za sjednicu u Europskom parlamentu predviđenu za 27. rujna na kojoj će budući povjerenici odgovarati na pitanja europskih zastupnika. Izvori u Komisiji govore da će povjerenici pripremiti odgovore na opća pitanja euro-parlamentaraca, primjerice oko pravila za euro ili oko Lisabonske strategije, prema kojoj Europska Unija do 2010. godine želi postati najkonkurentnija ekonomija na svijetu. Sastanak će predvoditi predsjednik iduće Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso. Na prvom sastanku budućeg Kolegija u kolovozu uspostavljen je kodeks ponašanja povjerenika kao i pravila za uspostavu kabineta povjerenika.

Velika većina građana Srbije želi članstvo svoje zemlje u Europskoj Uniji. Prema posljenjoj anketi instituta za ispitivanje javnog mnijenja „Puls“ 85 posto građana Srbije želi uključenje u Europsku Uniju, međutim 80 posto anketiranih smatra da su izgledi za članstvo vrlo nepovoljni. Anketa pokazuje kako građani Srbije članstvo u Uniji ne povezuju s obvezama svoje zemlje prema UN-ovom Tribunalu u Haagu. Samo 6 posto upitanih izjavilo je kako je izručenje optuženih Haaškom sudu jedan od uvjeta za članstvo u Uniji, dok je 30 posto anketiranih građana Srbije mišljenja da bi izručenje optuženih predstavljalo izdaju države.

Europska Unija upozorila je Makedoniju da ukoliko ne prihvati zakon o decentralizaciji na predstojećem referendumu na taj način propustila priliku pridružiti se zemljama koje se nalaze na putu u članstvo u EU. “Odbijanje decentralizacije ugrozilo bi približavanje Europskoj Uniji”, naglasio je nizozemski minister vanjskih poslova i predsjedavajući Vijeća ministara EU, Bernard Bot. On je izrazio nadu da će građani Makedonije djelovati odgovorno znajući o čemu se radi i na referendumu 7. studenog prihvatiti predloženi zakon. Makedonija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om 2001. godine, a ove godine je predala zahtjev za članstvom u Uniji.

Europski povjerenik za jedinstveno tržište Frits Bolkenstein izazvao je spor u Bruxellesu kad je ovaj tjedan izjavio da bi Europska unija mogla propasti u slučaju da joj se priključi Turska te da bi onda Unija neizbježno morala primiti i Ukrajinu i Bjelorusiju. Spor pokazuje koliko je žučna rasprava unutar Europske komisije uoči objave važnog izvještaja o Turskoj sljedeći mjesec. Jedan od najobrazovanijih članova Europske komisije Frits Bolkenstein također izaziva i najviše sporenja. U važnom govoru na lajdenskom sveučilištu, taj liberalni nizozemski političar rekao je da bi Turska morala potpuno promijeniti svoj identitet prije ulaska u Europsku uniju. Nakon ulaska Turske, kaže Bolkenstein, Europa više ne bi mogla imati sadašnje poljoprivredne i regionalne subvencije jer bi u tom slučaju propala. Bolkenstein u svojoj knjizi "Granice Europe" konstatirao je da bi Turska trebala ostati tampon-zona između Europske Unije s jedne i Sirije, Irana i Iraka s druge strane kako bi se spriječilo da ona postane, kako se izrazio, uzvišena carinska unija. U njegovim izjavama ogleda se šira zabrinutost javnosti na mogućnost da siromašna islamska zemlja s gotovo 70 milijuna stanovnika uđe u Uniju. Osim Bolkesteina najmanje još dva povjerenika izražavaju svoje protivljenje turskom članstvu u Uniji, a to su Španjolka Loyola de Palacio i Austrijanac Franz Fischler.

Prema najnovijoj zdravstenoj studiji Nijemci i Finci uzimaju najviše bolovanja godišnje. U “Trećem europskom pregledu uvjeta na radnom mjestu” koji je objavljen u znanstvenom časopisu predstavljena je studija o izostajanju s radnog mjesta. Na prvom mjestu su Finci među kojima je 24 posto barem jedan dan izostalo s posla zbog zdravstvenih razloga, zatim slijede Nijemci sa 20 i Nizozemci s 18 posto. Posljednji na ljestvici su Grci sa samo 6 posto te Irci sa 8 posto. Iz ispitivanja proizlazi da su Europljani s juga starog kontinenta otporniji od svojih susjeda na sjeveru. Osim toga muškarci su češće uzimali bolovanje od žena.